Korist joda u baštovanstvu može biti korisna za borbu protiv različitih bolesti biljaka. Evo nekoliko primjera kako se jod može koristiti u baštovanstvu:
-
Plamenjača na paradajzu: Za prevenciju plamenjače na paradajzu, možete koristiti rastvor koji se pravi od 9 litara vode, 1 litra surutke i 2 ml apotekarskog joda (5% koncentracije). Ovaj rastvor se koristi za prskanje biljaka svakih 10 do 12 dana.
-
Pepelnica: Rastvor joda takođe može pomoći u suzbijanju pepelnice. Rastvor se pravi od 9 litara vode, 1 litra surutke i 1 ml joda, a biljke se prskaju svakih 5 do 7 dana.
-
Trulež krastavca: Da biste spriječili trulež krastavca, možete koristiti rastvor od 10 litara vode i 1 ml lekarskog joda. Svaki grm krastavca se zaliva sa litrom ovog rastvora.
-
Kupus: Za zdrav rast kupusa, možete zalivati biljke rastvorom od 10 litara vode i 2 ml joda.
-
Jagode: Da biste sačuvali jagode od sive truleži, možete ih zaliti rastvorom od 10 litara vode i 1 ml joda, 5 do 7 dana prije cvetanja.
-
Jabuke i grožđe: Jabuke se mogu zaštititi od truleži prskanjem sa rastvorom od 10 litara vode i 10 ml joda. Grožđe se takođe može zaštititi od truleži prskanjem sa rastvorom od 10 litara vode i 8 ml joda.
-
Dezinfekcija semena: Za dezinfekciju semena, koristi se rastvor jedne kapi farmaceutskog joda razblažene u 1 litru destilovane vode. Seme se natopi u ovom rastvoru 6 do 8 sati, osuši na sobnoj temperaturi, a zatim se sije.
Važno je napomenuti da treba pažljivo koristiti jod u baštovanstvu i pridržavati se preporučenih koncentracija i vremena tretiranja kako bi se izbjegle eventualne negativne posljedice po biljke ili okolinu. Također je dobro uraditi probu na manjem dijelu biljke prije potpunog tretiranja, kako biste bili sigurni da biljke dobro reagiraju na tretman.
BONUS TEKST
Kvasac je fascinantan mikroorganizam s različitim primjenama u prehrambenoj i medicinskoj industriji. Evo nekoliko važnih informacija o kvascu i njegovim lekovitim svojstvima:
- Povijest i razvoj: Kvasac je prvo pripitomljeno živo biće u historiji čovječanstva. Do XIX veka, prirodni kvasac bio je jedini poznati oblik kvasca. Komercijalni kvasac počeo se proizvoditi 1850. godine u Francuskoj, a suvi kvasac razvio se u američkim laboratorijima tokom Drugog svjetskog rata.
- Primjena u prehrambenoj industriji: Kvasac se koristi za izradu hleba, peciva, piva i drugih fermentiranih proizvoda. Ekstrakti kvasca često se koriste za poboljšanje ukusa umaka, grickalica i drugih proizvoda.
- Lekovita svojstva: Kvasac je bogat izvor proteina, vitamina, enzima i drugih važnih materija. Sadrži vitamin B kompleksa, koji pomaže u održavanju zdrave kože, smanjenju stresa i održavanju zdravog metabolizma.
- Vitamini i minerali: Kvasac sadrži vitamine B, proteine, enzime, glikogen, nukleinske kiseline i minerale poput bakra, mangana, molibdena i gvožđa.
- Zdravstvene koristi: Kvasac podstiče proizvodnju krvi, poboljšava zdravlje i funkciju jetre, održava nivo holesterola u optimalnim granicama, poboljšava crijevnu floru i ublažava osjećaj umora.
- Doziranje: Prema savjetu stručnjaka, preporučuje se uzimanje najviše 2-3 kašike kvasca dnevno, nakon obroka. Prekomjerno uzimanje može izazvati zdravstvene tegobe poput proliva, povraćanja i povisene tjelesne temperature.
- Upozorenja: Osobe koje boluju od Kronove bolesti trebaju biti oprezne pri konzumiranju kvasca.
Kvasac je zapanjujući mikroorganizam koji nudi mnoge zdravstvene koristi i ima raznolike primjene u prehrambenoj i medicinskoj industriji. Međutim, važno je pridržavati se preporučenih doza i savjeta stručnjaka kako bi se izbjegle eventualne negativne posljedice.
