U videu na TikToku, dr. Jeni Liu, certificirana dermatologinja, podijelila je da postoje određene radnje koje netko može poduzeti sa svojom kosom, a koje mogu negativno utjecati na njezino zdravlje.
Prema Mirroru, u naslovu videa stoji da je “njega vlasišta jednaka njezi kože.
Prema dr. Liu, mišljenje da se naša kosa i vlasište prirodno čiste je potpuno pogrešno. Naglasila je da nakupljanje sebuma i mrtve kože zapravo potiče rast gljivice Malassezia, gljivične kožne bolesti koja može rezultirati prhuti i upalom. Nadalje, prisutnost sebuma na našem vlasištu dovodi do oksidativnog stresa, stvarajući nezdravo okruženje za rast kose.
Dr. Liu je naglasio važnost održavanja zdravlja vlasišta kako bi se potaknuo rast kose kod osoba koje imaju gubitak kose. Prema njezinim riječima, učestalost pranja kose treba odrediti prema tipu vlasišta i načinu života. Za one s masnijim vlasištem ili one koji redovito vježbaju, možda će biti potrebno češće pranje, možda svaki drugi dan ili čak svakodnevno. Nasuprot tome, ako netko ima suho vlasište, dr. Liu predlaže rjeđe pranje.
Izražavajući svoj stav po tom pitanju, jasno je rekla da u svoju svakodnevnu rutinu njege kose nikada ne bi uvrstila šampon protiv prhuti. Ova odluka proizlazi iz štetnih učinaka koje takav proizvod može imati na vlasište, uzrokujući pretjeranu suhoću i rezultirajući isušenom kosom. Nadalje, korištenje takvih šampona remeti barijeru vlage, što u konačnici ne rješava problem prhuti.
Prema dr. Liu, preporuča se koristiti šampon protiv prhuti dva do tri puta tjedno i ostaviti ga na tjemenu pet minuta prije ispiranja, ako kosu perete svakodnevno.
Nažalost, korištenje maslinovog ulja na vlasištu kao sredstva za zadržavanje vlage ne nudi nikakve dokazane prednosti za probleme s vlasištem. Međutim, ako tražite hranu za svoju kosu, dr. Liu predlaže da umjesto toga koristite kokosovo ulje. Prema časopisu Woman, kokosovo ulje ima sposobnost dubokog prodiranja u kosu i učinkovito je pomlađuje, pružajući privremeno olakšanje od oštećenja.
BONUS TEKST
Od davnina su ljekovita svojstva češnjaka prepoznata kao učinkovit prirodni lijek u borbi protiv virusa i prehlada. Osobito ga je važno uvrstiti u svoju svakodnevicu tijekom zimskih mjeseci kada vladaju virusne infekcije.
Opće je poznato da se naš imunološki sustav oslanja na sposobnost tijela da se obrani od utjecaja vanjskih elemenata kako bi se zaštitio od bolesti. Češnjak (Allium sativum) je moćan saveznik u tom pogledu. Češnjak, zeljasta biljka s podzemnom lukovicom i stabljikom visokom do jednog metra, pruža pravu zaštitu. Srećom, češnjak je u našim krajevima lako dostupan za konzumaciju tijekom cijele godine.
- Opsežna znanstvena analiza potvrdila je da se češnjak sastoji od približno 200 moćnih spojeva, uglavnom koncentriranih u lukovici, iako se cvijet, stabljika i lišće također koriste u kulinarstvu. Češnjak se može pohvaliti bogatstvom esencijalnih nutrijenata, uključujući adenozin, alicin, aminokiseline, dijetalna vlakna, biljne masti, vitamin A, vitamin B1 i B2, vitamin C, željezo, enzime, vitalna ulja, jod, kalij, kalcij, selen, sumpor, i fosfora. Ovaj svestrani sastojak može se konzumirati i sirov i kuhan, a služi kao divan dodatak raznim jelima, a ujedno djeluje i kao prirodni konzervans za sprječavanje kvarenja hrane.
Stoljećima u prošlosti, Kinezi su češnjak koristili kao temelj za brojne ljekovite pripravke. Unutar naše tradicionalne prakse liječenja, češnjak ima cijenjeni status univerzalnog lijeka za mnoštvo bolesti.
Češnjak, svestrani sastojak, stekao je popularnost kao glavna namirnica u narodnoj kuhinji, služeći i kao jeftina opcija i kao oblik preventivne medicine. Među općom populacijom, češnjak se smatra lijekom za sve, koji ulijeva nepokolebljivo povjerenje. Tijekom povijesti, tijekom izbijanja bolesti kao što su tifus, kolera, kuga, dizenterija i gripa, češnjak se dosljedno preporučivao i koristio kao preventivno i kurativno sredstvo. Posljednjih godina razvijene su i tablete i kapsule s češnjakom za osobe koje možda ne cijene okus i miris svježeg češnjaka.
