Posebno je važno razjasniti koliku penziju može očekivati osoba koja je radila 20 godina i cijelo to vrijeme bila prijavljena na minimalnu platu – realnost sa kojom se suočava veliki broj radnika u Srbiji i regionu.
U savremenom društvu, gdje se cijene svakodnevno povećavaju, pitanje visine penzije i uslova života u starosti postaje sve važnije. Građani se suočavaju s brojnim izazovima, jer promjene na tržištu direktno utiču na njihove mogućnosti da zadovolje osnovne potrebe. U tom kontekstu, postavlja se ključno pitanje: koliku penziju može očekivati osoba koja je radila 20 godina i cijelo vrijeme bila prijavljena na minimalnu platu?
Iako se u javnosti često govori o povećanju penzija, realna situacija ne donosi mnogo razloga za optimizam. Na primjer, prosječna penzija u Srbiji je, uprkos rastu od skoro 15% u tekućoj godini, i dalje ispod 46.000 dinara mjesečno. Još je teža situacija onih koji imaju kratak radni staž i niske doprinose – poput ljudi koji su radili samo 20 godina uz minimalne plate. Takvi penzioneri danas primaju oko 14.000 dinara mjesečno, što nije dovoljno ni za osnovne životne troškove kao što su hrana, lijekovi ili režije, a kamoli za život dostojan čovjeka.
- Pored redovnog penzijskog sistema, postoji i poseban pravni okvir koji se odnosi na građane koji su u prošlosti bili žrtve političke represije. Naime, Zakon o rehabilitaciji prepoznaje prava tih osoba i nudi određene beneficije. Ovim zakonom se osobama koje su bile osuđene iz političkih razloga, a koje su kasnije rehabilitovane sudskom odlukom, priznaju dodatna prava. Jedno od tih prava jeste mogućnost da im se vrijeme provedeno u zatvoru računa kao dvostruki penzijski staž.
Pored toga, ako su nakon izlaska iz zatvora duže vrijeme bili nezaposleni zbog političkog progona, taj period se takođe može uračunati u penzijski staž, i to do najviše dvije godine. Međutim, važno je naglasiti da se ti dodaci ne odnose na obračun osnovne penzije, već se ostvaruju kroz posebnu mjesečnu novčanu naknadu – vid moralne i materijalne satisfakcije.
Da bi osoba ostvarila ovo pravo, mora imati najmanje osam godina ukupnog radnog staža i pravosnažnu presudu o rehabilitaciji. Visina ove posebne naknade određuje se na osnovu prosječne zarade u državi, bez poreza i doprinosa. Tokom 2024. godine, ovaj iznos je bio nešto iznad 43.000 dinara. Naknada se isplaćuje svakog 15. u mjesecu za prethodni mjesec, a ukoliko korisnik umre, neisplaćeni iznosi ulaze u ostavinsku raspravu.
Da bi ostvarili pravo na ovu naknadu, građani moraju dostaviti odgovarajuću dokumentaciju, uključujući sudsku odluku o rehabilitaciji, podatke o vremenu provedenom u zatvoru i aktivan tekući račun za uplatu. Nakon podnošenja zahtjeva, nadležne službe provjeravaju vjerodostojnost podataka i odlučuju o priznavanju prava i visini naknade.
- Za mnoge koji su nekada bili žrtve političke netolerancije, ovo zakonsko pravo ne predstavlja samo finansijsku podršku, već i važno priznanje. Ipak, iznosi koje dobijaju nisu dovoljni da značajno poboljšaju njihovu ukupnu materijalnu situaciju. U stvarnosti, penzioneri i dalje ostaju među najugroženijim slojevima društva. Mnogi su prinuđeni da se oslanjaju na pomoć porodice, dok se drugi svakodnevno bore da pokriju osnovne troškove.
Pored finansijskih problema, dodatni izazov predstavlja i složenost administrativnih procedura. Iako zakoni nude određene mogućnosti, ostvarivanje tih prava često zahtijeva visok stepen informisanosti, snalažljivosti i podrške – što je starijim osobama često teško dostupno.
U uslovima gdje su troškovi života sve viši, a penzije realno stagniraju, pitanje dostojanstvene starosti mora postati prioritet društva. Institucije bi morale raditi ne samo na unapređenju zakona, već i na njihovoj jasnijoj prezentaciji i lakšoj dostupnosti. Prava ne bi smjela biti dostupna samo onima koji su dovoljno informisani i uporni – već svima, bez obzira na njihove mogućnosti.
U konačnici, poštovanje prema starijim građanima i onima koji su decenijama doprinosili zajednici ne bi smjelo ostati samo na riječima. Dostojanstvena starost mora postati univerzalno ljudsko pravo, koje se osigurava konkretnim potezima, a ne simboličnim iznosima. Samo tako se može izgraditi društvo koje cijeni prošlost i gradi sigurnu budućnost za sve.
