Menopauza donosi brojne promjene u tijelu žene.Menopauza se najčešće javlja između 45. i 55. godine života, ali to može varirati. Ako se javi prije 40. godine, to se naziva prerana menopauza.
Debljanje tokom menopauze predstavlja veoma čestu, ali i frustrirajuću pojavu za mnoge žene, a ono nerijetko počinje već u perimenopauzi – prelaznom razdoblju koje prethodi potpunom prestanku menstruacije. U tom periodu tijelo žene prolazi kroz niz hormonalnih, fizioloških i metaboličkih promjena koje snažno utiču na način na koji organizam funkcioniše, skladišti masnoće i troši energiju.
- Kako objašnjava ginekologinja dr. Priyanka Venugopal za Parade, pad razine estrogena – jednog od glavnih ženskih spolnih hormona – igra ključnu ulogu u promjeni metabolizma i načinu na koji se masti skladište u organizmu. “Promjene hormona, posebno smanjenje estrogena, direktno utiču na povećanje masnog tkiva, naročito u predjelu trbuha. Čak i žene koje ranije nisu imale problema sa viškom kilograma, mogu primijetiti naglo nakupljanje masnoće oko struka i bokova,” ističe dr. Venugopal.
Međutim, hormonalne promjene nisu jedini razlog ovih transformacija. Ginekologinja dr. Dympna Weil dodaje kako studije pokazuju da se oblik tijela mijenja tokom menopauze, bez obzira na to ostaje li ukupna tjelesna težina ista. “Studija iz 2022. godine ukazuje na povećanje obujma struka i preraspodjelu masnog tkiva, čak i kada brojka na vagi ne pokazuje razliku,” naglašava dr. Weil. Osim toga, prirodan gubitak mišićne mase koji dolazi s godinama dodatno usporava metabolizam i doprinosi nagomilavanju masnoće, posebno u predjelima gdje je to prije bilo manje izraženo.
No ono što iznenađuje mnoge – i o čemu se rijetko priča – jeste još jedan važan faktor koji snažno doprinosi debljanju u menopauzi: dugoročni stres. Dr. Venugopal ističe da je upravo kronični stres tihi, ali moćan uzrok debljanja u srednjim godinama. “Godinama taloženi stres postaje vidljiv tek nakon 40. godine. Konstantno povišeni nivoi kortizola, hormona stresa, direktno utiču na povećanje apetita i skladištenje masti – posebno abdominalne masnoće, koja je metabolički najopasnija,” objašnjava ona. U kombinaciji s lošim prehrambenim navikama, niskom razinom fizičke aktivnosti i poremećenim snom, posljedice stresa postaju izraženije i dugotrajnije.
Stručnjakinje stoga preporučuju povratak osnovama zdravog života: uravnotežena ishrana bogata vlaknima, zdravim mastima i proteinima; redovno kretanje – ne samo zbog sagorijevanja kalorija, već i zbog očuvanja mišićne mase; kvalitetan san koji obnavlja organizam, te svakodnevno prakticiranje tehnika upravljanja stresom – poput meditacije, šetnje u prirodi, joge ili jednostavnog disanja.
“Promjene načina života nisu uvijek lagane, ali su neophodne. Male, postepene promjene mogu napraviti ogromnu razliku,” naglašava dr. Venugopal. Ako se uprkos promjenama u prehrani i navikama i dalje borite s viškom kilograma, dr. Weil savjetuje da ne odustajete, već potražite pomoć stručnjaka. “Konzultacija s endokrinologom ili ginekologom može pomoći u otkrivanju skrivenih uzroka poput hormonskih disbalansa, problema sa štitnjačom ili insulinskom rezistencijom,” dodaje ona.
Iako je debljanje tokom menopauze čest i normalan proces, uz informisan pristup, podršku stručnjaka i dosljednu brigu o sebi – moguće je sačuvati zdravu težinu, vitalnost i samopouzdanje i u ovom važnom životnom razdoblju.
BONUS TEKST
Iako znanstvenici još uvijek istražuju točno značenje snova, jedno je sigurno: tijekom sna naš mozak nije pasivan. Zapravo, mozak je tijekom sna vrlo aktivan, posebno u fazi REM (Rapid Eye Movement) sna, koja je povezana s najintenzivnijim snovima. U ovoj fazi sna, naš mozak pokazuje visoku razinu aktivnosti, slično onoj koju imamo kad smo budni. Zanimljivo je da neki znanstvenici vjeruju da su naši snovi posljedica našeg mozga koji pokušava “zabaviti” našu svijest tijekom spavanja, rješavajući nerazjašnjene misli ili osjećaje.
