U današnjem svijetu sve veća pažnja posvećuje se zdravom načinu života, a broj ljudi koji pridaju važnost zdravlju i pridružuju se različitim zdravstvenim programima neprestano raste. Sve više pojedinaca donosi odluke koje podrazumijevaju izbjegavanje nezdrave hrane i pića, te se mnogi posvećuju sportu, birajući aktivan život s ciljem očuvanja zdravlja.
Međutim, unatoč sve većem broju ljudi koji biraju zdrav način života, suočavamo se s paradoksom: sve češće čujemo o ljudima koji, iako se pridržavaju zdravih navika, ipak obolijevaju, pa čak i preminu u mladosti ili se bore s ozbiljnim zdravstvenim problemima.
- Jedan od najčešćih koraka prema zdravlju uključuje izbjegavanje slatkih gaziranih napitaka, koji su poznati po visokom udjelu šećera, te okretanje opcijama bez šećera ili onima s umjetnim zaslađivačima. No, prema nedavnoj studiji objavljenoj u Journal of General Internal Medicine, čak su i ova pića potencijalno opasna po zdravlje. Studija je proučavala više od 2.500 ljudi kroz razdoblje od deset godina kako bi se istražila njihova sklonost razvoju moždanog udara i drugih vaskularnih problema. Istraživanje je pokazalo da su pojedinci koji su redovno konzumirali pića s umjetnim zaslađivačima imali povećan rizik od moždanih krvarenja, srčanih udara i drugih bolesti povezanih s krvnim žilama.
Ovo istraživanje dodatno potvrđuje kako gazirana pića, bilo ona slatka ili zaslađena umjetnim zaslađivačima, mogu negativno utjecati na zdravlje. Dijestetičarka Amanda Wahlstedt napominje da konzumacija gaziranih napitaka može izazvati neugodne probavne simptome poput nadimanja, žgaravice i iritacije želuca, naglašavajući kako je idealna tekućina za ljudski organizam voda.
Stoga, stručnjaci savjetuju da se pridržavamo umjerenosti kada je riječ o gaziranim pićima, a posebice da dnevni unos tekućine od 1,5 do 2 litre osiguramo prvenstveno putem vode.
BONUS TEKST
Jeste li znali da ljudi s posebnim oblikom sinestezije mogu doslovno “okusiti” riječi ili “vidjeti” zvukove? Sinestezija je neuobičajeno neurološko stanje koje izaziva preplitanje različitih osjetilnih percepcija. Ovaj fenomen znači da mozak povezuje jedno čulo s drugim na način koji se kod većine ljudi ne događa. Tako, na primjer, kada osoba s tzv. leksičko-gustatornom sinestezijom čuje određenu riječ, ona može osjetiti specifičan okus u ustima – ime “Ana” može imati okus poput slatkog bobičastog voća, dok “Marko” može izazvati dojam citrusa. Drugi oblik sinestezije, grafem-boja sinestezija, povezuje slova i brojeve s određenim bojama, pa za takve ljude broj 7 može uvijek biti žut, a slovo T može izgledati plavo.
Ovaj fenomen je intrigantan jer pokazuje kako je ljudski mozak sposoban za kompleksne veze koje nisu uobičajene, te da granice između osjetila nisu uvijek strogo definirane. Smatra se da oko 4% populacije ima neki oblik sinestezije, a jedno od najčešćih iskustava je “bojenje” slova i brojeva. Iako se sinestezija ponekad može javiti spontano ili u djetinjstvu, također postoji teorija da se može naučiti i razvijati kroz praksu i ponavljanje, naročito kod ljudi koji su izloženi intenzivnim senzornim iskustvima.
Interesantno je da mnogi umjetnici, pisci i muzičari koriste sinesteziju kao inspiraciju za stvaranje svojih djela. Na primjer, poznati slikar Vasilij Kandinski je tvrdio da može “čuti” boje, što je imalo veliki utjecaj na njegov rad. Također, muzičari kao što je Pharrell Williams, kažu da povezuju note s bojama i koriste ovo osjetilno preplitanje za komponiranje muzike. Sinestezija ostaje područje fascinantnog istraživanja jer nam pomaže bolje razumjeti kako naš mozak stvara i oblikuje percepciju svijeta oko nas.
