Fata sahranila Muju, pa nakon par tjedana kupi buket cvijeća i krene na groblje. Hoda ona tako prema Mujinom grobu, kad naleti grobar i upita je:
– Jel’, bona, šta se ti tu motaš?
Fata odgovori:
– Ma tražim polje 5…
Grobar je pogleda ispod oka:
– Pa šta’s izlazila kog vraga kad se ne znaš vratit’, bogati?!
BONUS TEKST
Pčele su fascinantna stvorenja koja igraju ključnu ulogu u ekosistemima širom svijeta. Njihov značaj nadilazi proizvodnju meda, jer su vitalne za oprašivanje biljaka, što je esencijalno za proizvodnju hrane. U ovom tekstu istražit ćemo sve o pčelama, uključujući njihovu biologiju, društvenu strukturu, ekološku važnost i prijetnje s kojima se suočavaju.
Biologija pčela
Pčele pripadaju redu opnokrilaca (Hymenoptera), a najpoznatija vrsta je medonosna pčela (Apis mellifera). Pčela se sastoji od tri glavna dijela: glave, grudnog koša i abdomena. Na glavi se nalaze složene oči, antene i usni aparat prilagođen za skupljanje nektara i polena. Grudni koš nosi tri para nogu i dva para krila. Abdomen sadrži vitalne organe i žaoku kod radilica i matica.
Društvena struktura
Pčele su društvene insekti koji žive u kolonijama koje broje od nekoliko hiljada do više od 60.000 članova. Koloniju čine tri glavne kaste:
Matična pčela (kraljica): Jedina plodna ženka u koloniji. Njena glavna uloga je polaganje jaja. Kraljica može položiti do 2.000 jaja dnevno.
Radilice: Sterilne ženke koje obavljaju sve poslove unutar i izvan košnice, uključujući skupljanje nektara, proizvodnju meda, brigu o potomstvu i obranu kolonije.
Trutovi: Muške pčele čija je jedina uloga parenje s maticom. Trutovi ne rade i umiru ubrzo nakon parenja.
Ekološka važnost
Pčele su ključni oprašivači, a procjenjuje se da oprašuju oko 75% cvjetnica i oko 35% usjeva koji proizvode hranu. Bez pčela, mnogi usjevi poput jabuka, badema, jagoda i mnogih drugih voća i povrća ne bi mogli postojati u tolikim količinama. Oprašivanje omogućava biljkama reprodukciju, čime se održava bioraznolikost i stabilnost ekosistema.
Proizvodi pčela
Pčele proizvode nekoliko važnih proizvoda:
Med: Prirodni zaslađivač koji se koristi u prehrani i medicini zbog svojih antibakterijskih svojstava.
Propolis: Smolasta supstanca sakupljena s pupoljaka drveća, koristi se kao prirodni antibiotik i u narodnoj medicini.
Matična mliječ: Hrana za larve i matice, bogata hranjivim tvarima i koristi se u suplementima za ljudsku prehranu.
Vosak: Koristi se u proizvodnji svijeća, kozmetike i lijekova.
Prijetnje pčelama
Pčele se suočavaju s mnogim prijetnjama koje ugrožavaju njihove populacije:
Pesticidi: Korištenje pesticida u poljoprivredi može biti smrtonosno za pčele.
Paraziti i bolesti: Varroa destructor, parazit koji napada pčele, uzrokuje velike gubitke u kolonijama. Također, bolesti poput nozemoze i virusa mogu oslabiti pčele.
Gubitak staništa: Urbanizacija i intenzivna poljoprivreda smanjuju prirodna staništa pčela.
Klimatske promjene: Promjene u klimi mogu utjecati na dostupnost cvijeća i smanjiti sezonske prilike za oprašivanje.
Kako možemo pomoći pčelama
Postoji nekoliko načina kako možemo pomoći u zaštiti pčela:
Sadnja cvijeća: Biljke bogate nektarom i polenom pružaju hranu pčelama.
Izbjegavanje pesticida: Korištenje prirodnih ili manje štetnih alternativa može smanjiti rizik za pčele.
Podrška lokalnim pčelarima: Kupovina meda i drugih pčelinjih proizvoda od lokalnih pčelara može pomoći u očuvanju njihovih kolonija.
Edukovanje: Podizanje svijesti o važnosti pčela i njihovoj zaštiti može potaknuti širu zajednicu na akciju.
Pčele su neophodne za održavanje zdravih ekosistema i osiguravanje hrane za buduće generacije. Svaka mala akcija koja pomaže očuvanju pčela ima veliki značaj za naš planet.
