Ne samo da je ukusan, već nudi i brojne zdravstvene prednosti. Kako piše Cajeviza.com, dinja, poznata pod raznim imenima kao što su dina, dinja, pekun, pipin i pepun, svrstava se u jednogodišnju zeljastu biljku iz obitelji Cucurbitaceae. Dok neki tvrde da je dinja povrće, drugi je svrstavaju u voće.

Podrijetlo dinje može se pratiti unazad do Azije i Afrike, s velikom vjerojatnošću da je uvedena u druge regije diljem svijeta prije tisućljeća. Stari Egipćani su dinju smatrali delikatesom, dok su stari Rimljani i Grci uživali u ovom voću baš kao i mi danas. Bilo je to u Francuskoj, prije tri stoljeća, gdje je uzgoj dinja počeo cvjetati i napredovati.

Iako se voće dinje ne može klasificirati kao tradicionalno voće, često se koristi u izradi kompota, džema i marmelade. Nadalje, koriste se u sastavljanju voćnih salata, a svoje mjesto nalaze i u egzotičnim jelima, poput salse i umaka od kocke dinje. Ovaj slatki umak obično se sljubljuje s ribom i piletinom na žaru. U Indiji se uz piletinu poslužuje pikantni curry od dinje.

Osim toga, kuglice dinje često se dodaju u razne napitke. Dinja je poznata po svojoj visokoj nutritivnoj vrijednosti. Porcija dinje od 150 grama sadrži 53 kalorije, 0,3 g masti, 13 g ugljikohidrata, 1,4 g vlakana te zadovoljava 30% dnevnog preporučenog unosa vitamina A i 78% dnevnog preporučenog unosa vitamina C. Utvrđeno je da određene vrste kalifornijskog voća sadrže cjelokupni preporučeni dnevni unos vitamina A i C.

Ovo ukusno voće prepuno je antioksidansa, kolina, zeaksantina i beta karotena, a svi oni nude obranu od raznih bolesti, u rasponu od uobičajenih hladno do raka. Sa svojim sadržajem vode koji čini 90-95% njegovog sastava, savršeno je voće za održavanje hidratacije u vrućim ljetnim danima. Sjemenke sadrže ne samo proteine, vlakna i omega-3 masne kiseline, već i jestivi oblik alfa-linolenske kiseline. Dinja posjeduje različita terapeutska svojstva.

Održava optimalnu razinu krvnog tlaka Dinje su hranjivo voće koje nudi niz zdravstvenih prednosti, posebno za srce. Prepune vlakana, kalija, vitamina C i kolina, dinje mogu poboljšati zdravlje srca. Jedna od ključnih prednosti konzumiranja hrane bogate kalijem poput dinje je njihova sposobnost reguliranja razine natrija, što je ključno za upravljanje visokim krvnim tlakom.

Pospješujući oslobađanje viška natrija iz tijela, kalij pomaže u snižavanju povišenog krvnog tlaka. Dodatno, kalij igra vitalnu ulogu u održavanju ravnoteže vode, acidobazne ravnoteže i neuromuskularne funkcije. Također je uključen u prijenos električnih impulsa do srca. Adekvatan unos kalija povezan je sa smanjenim rizikom od srčanog udara i gubitka mišićne mase. Štoviše, ovaj esencijalni mineral pomaže u očuvanju gustoće kostiju i sprječava nastanak bubrežnih kamenaca.

Smanjenjem vjerojatnosti razvoja astme, pomaže minimizirati povezane rizike. Osobe koje u svoju prehranu unose veće količine određenih nutrijenata imaju smanjenu osjetljivost na astmu. Među tim korisnim nutrijentima je beta karoten, koji se može naći u žutom i narančastom voću poput dinje, bundeve i mrkve, kao i u zelenom lisnatom povrću poput špinata i kelja. Osim toga, vitamin C igra ključnu ulogu u zaštiti od astme, ublažavanju nedostatka kisika i smanjenju vjerojatnosti alergijskih reakcija.

Nevjerojatno je da dinje obiluju ovim bitnim nutrijentom. Osigurava dobrobit očiju. Dinja je bogat izvor esencijalnih hranjivih tvari koje igraju vitalnu ulogu u održavanju optimalnog zdravlja očiju. Ove hranjive tvari uključuju beta karoten, koji se pretvara u vitamin A, kao i vitamin C, lutein i zeaksantin. Posebno je zeaksantin ključni karotenoid koji apsorbira mrežnica, gdje djeluje kao antioksidans i pruža zaštitu od štetnih UV zraka.

Brojne su studije pokazale da karotenoidi učinkovito inhibiraju degenerativni proces koji utječe na mrežnicu i pigment mrežnice, što u konačnici dovodi do makularne degeneracije, stanja koje se obično nalazi kod starijih osoba. Vrijedno je napomenuti da su teški nedostaci vitamina A i C povezani s glaukomom, makularnom degeneracijom, pa čak i potpunim gubitkom vida.

Stoga je uključivanje dinje u vašu prehranu mudar izbor za sprječavanje ili usporavanje napredovanja ovih očnih poremećaja. Pomaže u regulaciji probavnog procesa. Dinju, voće koje tijelo razgrađuje bez napora, najbolje je jesti prije obroka ili na prazan želudac. Posebno je koristan za osobe s osjetljivim želucem jer sadrži enzime i ne zahtijeva od tijela da troši energiju na probavu.

Sa svojim visokim sadržajem vlakana i vode, dinja pomaže u sprječavanju zatvora, reguliranju probave, održavanju zdravog probavnog trakta i olakšavanju eliminacije toksina iz crijeva. Njegov učinak je smanjenje upale. Cantaloupe sadrži vitalni nutrijent koji se zove kolin koji igra ključnu ulogu u promicanju boljeg sna, poboljšanju učenja i pamćenja. Osim toga, neophodan je za održavanje fleksibilnosti staničnih membrana, olakšavanje prijenosa živčanih impulsa, iskorištavanje masti i ublažavanje kronične upale.

Redovitim uključivanjem dinje u prehranu možete učinkovito smanjiti oksidativni stres i posljedično ublažiti upalne procese koji mogu pridonijeti razvoju artritisa. Vrijedno je napomenuti da je upala u tijelu usko povezana s pojavom metaboličkog sindroma, skupa metaboličkih poremećaja karakteriziranih inzulinskom rezistencijom, nakupljanjem abdominalne ili središnje pretilosti, povišenim razinama kolesterola i visokim krvnim tlakom.

Studija je pokazala da su žene koje su konzumirale 350 grama voća dnevno imale značajno smanjen rizik od razvoja ovog sindroma. Voće uključeno u studiju bilo je dinja, jabuke, grožđe, lubenica i banane. Pruža zaštitu i koži i kosi. Redovita konzumacija dinje nudi brojne dobrobiti za kožu i kosu, doprinoseći njihovoj cjelokupnoj ljepoti. To se može pripisati prisutnosti vitamina A, ključne komponente za proizvodnju sebuma, koji učinkovito vlaži i potiče rast kože i kose.

Štoviše, vitamin A ima ključnu ulogu u postizanju čistog tena i pruža zaštitu od štetnih UV zraka koje ubrzavaju proces starenja. Osim toga, prisutnost vitamina C u dinji neophodna je za sintezu i održavanje kolagena, proteina koji daje strukturu koži i kosi. Posljedično, dinja služi kao učinkovit lijek protiv bora i preranog starenja. Nadalje, osim konzumiranja kao hrane, dinja se može izravno nanositi na kožu i kosu kao maska ​​ili regenerator, čime se dodatno pojačava njeno blagotvorno djelovanje.

Sjemenke dinje i čaj poznati su po svojim ljekovitim svojstvima i često se konzumiraju. Osobama koje pate od bubrežnih bolesti, posebno onima s bubrežnim kamencima, sjemenke dinje su vrlo preporučljive. Ove sjemenke posjeduju osvježavajuću kvalitetu, što ih čini savršenim izborom za konzumaciju tijekom ljetne sezone.

U Indiji se zgnječene sjemenke dinje obično dodaju lassiju, tradicionalnom napitku na bazi jogurta, kao i thandaiju, ohlađenom mliječnom napitku prožetom začinima. Nadalje, cijele sjemenke dinje ugrađuju se u razne slatkiše i halvu. Kroz povijest su se voće, sjemenke i ulje dobiveni iz sjemenki dinje koristili kao lijek za niz bolesti, uključujući kašalj, groznicu, infekcije parazitima, želučane probleme, probavne smetnje te komplikacije s bubrezima i mokraćnim sustavom. Osim toga, čaj od cvijeta dinje koristi se zbog svojih ekspektorskih svojstava.