Specijalist za rak identificirao je zajedničku osobinu svih osoba mlađih od 45 godina nakon što im je dijagnosticiran rak. Stručnjak za rak otkrio je da je došlo do značajnog porasta dijagnoza raka, navodeći da je svaki novi pacijent koji posjećuje njihovu kliniku mlađi od 45 godina.
- Prema dr. Nikolasu Devitu, onkologu sa Sveučilišta Duke u Sjevernoj Karolini, on i njegovi kolege uočili su zajednički trend među pojedincima koji su posljednjih godina ulazili u njihovu kliniku. Liječnik tvrdi da se porast broja mlađih pacijenata koji posjećuju kliniku pripisuje konzumaciji nezdrave brze hrane, prenosi Mirror.
Gotovo 75 posto hrane koju pojedinci u SAD-u jedu klasificirano je kao ultra-prerađena, krcata dodacima i sastojcima koji bi mogli biti štetni, što je situacija koja je jednako zabrinjavajuća iu Srbiji. Mnoštvo studija pokazalo je vezu između prehrane bogate visoko prerađenom hranom (UPF) i više od 30 zdravstvenih stanja, koja obuhvaćaju različite oblike raka.
- Početna istraživanja pokazuju da brza hrana može promijeniti crijevni mikrobiom, koji se sastoji od korisnih bakterija prisutnih u našim tijelima. Osim toga, dokazano je da određena hrana može iritirati stijenke crijeva, što dovodi do kronične upale, a sve to povećava rizik od razvoja raka. Globalno, zabilježen je nevjerojatan porast od 79 posto u slučajevima raka među mladim pojedincima, popraćen povećanjem stope smrtnosti od 28 posto.
BONUS TEKST
Godinama je evidentno da naš probavni sustav utječe na mozak. Razumije se da kada doživimo značajan stres, mnogi od nas obično se susreću s raznim probavnim problemima. Loša crijevna funkcija, osobito kada postoji manjak prebiotika (vlakana) i probiotika, može dovesti do problema s mentalnim zdravljem poput depresije, tjeskobe i Alzheimerove bolesti.
Brojna istraživanja idu u prilog ovoj tvrdnji, a nutricionistica Branka Mirković za naš portal dijeli koje su to namirnice bogate ovim esencijalnim sastojcima te kako osigurati da svojom prehranom unosite dovoljne količine korisnih bakterija. Prema našem sugovorniku, mreža od 200 do 600 milijuna neurona povezuje gastrointestinalni trakt s mozgom, olakšavajući kontinuirani protok informacija između crijeva i živčanog sustava.
Ta se izmjena odvija i neizravno putem hormona i enzima, značajno pridonoseći različitim aspektima, uključujući i održavanje mentalnog zdravlja. Studije ukazuju na povezanost između crijevnih problema i poremećaja spavanja poput nesanice, dok su prebiotici i probiotici pokazali blagotvorne učinke na stanja povezana s anksioznošću, uključujući napadaje panike, socijalnu anksioznost, opsesivno-kompulzivni poremećaj i razne fobije.
Nadalje, novija otkrića pokazuju da probiotici mogu pomoći u ublažavanju simptoma depresije, poboljšati stabilnost raspoloženja i smanjiti razinu stresa. Dokazano je da probiotici i prebiotici imaju povoljan učinak na anksiozne poremećaje. Probiotici su živi mikroorganizmi, prije svega bakterije, koji promiču zdravlje crijeva kada se unesu u tijelo.
S druge strane, prebiotici su specifična vrsta vlakana koja hrane te korisne bakterije, pomažući njihov rast i funkcioniranje unutar crijeva, napominje nutricionist. Evo nekih namirnica i proizvoda koje treba uvrstiti u svoju svakodnevnu prehranu za redoviti unos probiotika i prebiotika: Jogurt se ističe kao jedan od vrhunskih izvora probiotika, proizveden fermentacijom mlijeka s korisnim bakterijama mliječne kiseline.
Kefir, prirodno ljuto mliječno vrhnje napravljeno od kravljeg ili kozjeg mlijeka, bogato je raznim vrstama korisnih bakterija i kvasaca, što ga čini izvrsnim probiotičkim izborom. Fermentirano povrće i proizvodi od soje, poput kiselog kupusa, prepuni su korisnih mikroba.
Meki i odležani sirevi kao što su cheddar, parmezan, gauda, kao i ovčji i kozji, održavaju zdrav probiotički profil. Zelene masline, osobito kisele sorte, uz jabučni ocat, također su korisne. Kruh od kiselog tijesta lako je probavljiv i vrlo hranjiv, a miso juha, uz fermentiranu ciklu, papriku, mrkvu i cvjetaču, doprinosi zdravoj crijevnoj flori.
