U današnjem članku vam pišemo na temu dugovečnosti i kako je ona povezana sa našim nasleđem, načinom života i navikama. Tema je bliska svima jer svako želi da živi dugo i zdravo, a istovremeno nas zanima šta je zapravo u našoj kontroli, a šta dolazi iz genetike.
Prema istraživanjima, dugovečnost u velikoj meri nasleđujemo od majke. To je zato što od nje dobijamo mitohondrije – male „energetske fabrike“ u našim ćelijama koje snabdevaju telo snagom. Upravo te organele imaju presudnu ulogu u tome koliko ćemo dugo i zdravo živeti. Ipak, genetika je samo jedan deo priče. Stručnjaci naglašavaju da na životni vek podjednako utiču i ishrana, način spavanja, kao i svakodnevni stil života.
Profesor dr Svetlana Stanišić objašnjava da postoje i primeri gde genetika pokazuje svoju snagu na drastičan način, kao kod sindroma progerije, kada ljudi stare mnogo brže od proseka. Ali ona naglašava da to ne znači da su nam ruke vezane – izbori koje svakodnevno donosimo mogu značajno da utiču na naše zdravlje i godine koje ćemo proživeti.
- Jedno od istraživanja koje je nedavno privuklo pažnju javnosti tvrdilo je da „samo gram kobasice skraćuje život za 27 sekundi, a jedno gazirano piće za deset minuta“. Iako je ovo predstavljeno u upečatljivom i pomalo senzacionalističkom maniru, dr Stanišić upozorava da se takvi rezultati ne mogu uzeti bukvalno. Nauka nije crno-bela i mnogo toga zavisi od celokupnog stila života. Ono što je sigurno jeste da umerenost u ishrani ima daleko veći značaj nego pojedinačne namirnice.
Osim genetike i hrane, zanimljivo je da postoje i drugi faktori koji mogu produžiti život. Dr Stanišić ističe da su „pozitivni stresovi“ veoma korisni. Tu spada termalni stres – odlazak u saunu ili kupanje u ledenoj vodi. Tada se luče proteini koji obnavljaju ćelije i podmlađuju organizam. Povremeni post je još jedan primer. Na primer, intermitentni post, gde osoba tokom dana ima duži period bez hrane, jača odbrambene sposobnosti organizma i podstiče regeneraciju. Dakle, kratkotrajni izazovi mogu biti korisni, dok je hronični stres uvek štetan.
Što se tiče ishrane, postoje namirnice koje su posebno istaknute kao čuvari zdravlja i dugovečnosti. To su kurkuma i šafran zbog antioksidativnog dejstva, zatim voće i povrće bogato prirodnim zaštitnim materijama, crno vino sa resveratrolom, maslinovo ulje koje je idealno za salate, kao i orašasti plodovi i masna riba poput lososa. Omega-3 masne kiseline i vitamin E prisutni u ovim namirnicama značajno doprinose zdravlju srca i usporavaju starenje.
Naravno, i ovde važi pravilo umerenosti. Tanini iz bobičastog voća mogu biti izuzetno korisni, ali u velikim količinama postaju štetni. Isto važi i za druge sastojke koji, iako zdravi, u preteranoj dozi mogu izazvati suprotan efekat. Zato je važno izbegavati krajnosti i osloniti se na raznovrsnu i uravnoteženu ishranu.
Dr Stanišić ističe da je jedna od zajedničkih karakteristika svih dugovečnih osoba to da su vitki. Manji unos kalorija i povremeni post doprinose produženju života, jer smanjuju pritisak na organizam i podstiču prirodne procese obnavljanja. Zanimljivo je da većina dugovečnih ljudi spontano praktikuje umerenost u jelu i vodi aktivan, ali ne iscrpljujući život.
- Kada se sve sabere, jasno je da dugovečnost nije vezana samo za nasledne faktore. Ona zavisi od balansa između genetike i svakodnevnih navika. Način ishrane, umerenost, povremeni mini-stresovi poput saune ili posta, kao i briga o mentalnom i fizičkom zdravlju, čine osnovu za kvalitetan i dug život.
Poruka koja se izdvaja jeste da mi sami imamo veliku moć da utičemo na to kako ćemo stariti. Nasleđe jeste važno, ali naš izbor – kako se hranimo, koliko spavamo, kakav stres doživljavamo i koliko u svemu tome umemo da nađemo meru – oblikuje koliko dugo i zdravo ćemo živeti. Dugovečnost, dakle, nije samo pitanje godina, već i umetnost umerenosti i pametnog življenja