Pasulj zauzima posebno mesto među omiljenim namirnicama srpskog naroda, a postoje brojne preporuke za njegovu pravilnu pripremu. Svako ima svoju jedinstvenu tehniku koja olakšava kuvanje čuvenog vojničkog pasulja ili posne prebranice. Međutim, važno je napomenuti da pasulj može izazvati probavne smetnje zbog prisustva određenih sastojaka.

  • Iako se mahunarke, orašasti plodovi, žitarice i sjemenke smatraju hranjivom hranom, mogu predstavljati potencijalne rizike za tijelo zbog prisutnosti fitinske kiseline. Ova kiselina stvara veze s bitnim elementima, uključujući bakar, magnezij, jod, željezo i cink. Posljedično, ovi elementi se prerano izbacuju iz tijela, što znači da se eliminiraju prije nego što našem tijelu daju ikakvu korist.

Probavnom sustavu nedostaje zaštitna “barijera” protiv fitinske kiseline, koja inhibira apsorpciju esencijalnih minerala, proteina i masti. Kao rezultat, to dovodi do nedostatka vitalnih hranjivih tvari, što kasnije rezultira komplikacijama unutar mišićno-koštanog, imunološkog i probavnog sustava. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) i poznatoj endokrinologinji Zuhri Pavlovoj, fitinska kiselina jedan je od primarnih uzroka anemije uzrokovane nedostatkom željeza kod ljudi koji slijede vegetarijansku prehranu.

  • Koje su namirnice bogate fitinskom kiselinom? Endokrinolog je identificirao nekoliko namirnica koje su iznimno visoke u fitinskoj kiselini, uključujući zob, rižu, pšenicu i sve vrste žitarica, kao i grah, leću, kikiriki, grašak i soju. Osim toga, neki orašasti plodovi, osobito lješnjaci, bademi i orasi, također se smatraju zabrinjavajućim. Nadalje, značajna koncentracija fitinske kiseline prisutna je u sjemenkama suncokreta, maka, lana, bundeve i sezama.

Prema Pavlovoj, sve su te namirnice bogate esencijalnim nutrijentima potrebnim tijelu, uključujući vlakna, te ih stoga ne treba izbacivati ​​iz prehrane. Metode za eliminaciju fitinske kiseline Prema Pavlovoj, postoje različite tehnike za neutralizaciju fitinske kiseline. Jedna od takvih tehnika je toplinska obrada, koja može smanjiti razinu fitinske kiseline za 30 do 35 posto. Najučinkovitiji rezultati postižu se namakanjem hrane u vodi.

  • No, značajan nedostatak ovog pristupa je dosta vremena koje zahtijeva, prenosi Novi.ba. Na primjer, smeđu rižu potrebno je namakati u vodi 12 sati, dok zobene pahuljice zahtijevaju namakanje 10 do 12 sati. Bijela riža zahtijeva oko devet sati namakanja, a biserni ječam potrebno je ostaviti šest sati. Za poboljšanje rezultata, preporučljivo je dodati malu količinu octa ili limunovog soka u vodu za namakanje.

Liječnik je preporučio alternativni pristup za ublažavanje fitinske kiseline namakanjem “problematične” hrane u sirutku. Osim toga, primijećeno je da proces klijanja graha i žitarica dovodi do smanjenja fitinske kiseline za približno pedeset posto. Prema Pavlovoj, najučinkovitija tehnika uključuje kombiniranu obradu hrane. Kada se hrana namače prije kuhanja ili pečenja, najveća količina fitinske kiseline se učinkovito eliminira.