Hranjiv doručak neophodan je za vrhunske performanse tijekom dana, a poznati liječnik objašnjava ključne hranjive tvari koje trebamo i njihovu važnost. Svima nam je poznata izreka da je doručak najvažniji obrok u danu. Ipak, izbor namirnica koje biramo za doručak je ključan.
- Prema cijenjenom dr. Josephu Salhabu, bitno je odabrati hranjive tvari koje potiču pravilno funkcioniranje našeg tijela. Idealan doručak u kojem uživa zahtijeva samo 5 uobičajenih sastojaka koje svatko vjerojatno ima kod kuće, što ga čini izvedivim ponijeti sa sobom na posao za one koji možda nemaju luksuz uživati u svom prvom dnevnom obroku u miru.
U stvarnosti, proces izrade je nevjerojatno jednostavan, ne ostavljajući nikakav izgovor da izbjegnete ovu divnu kombinaciju sutra! Za početak, grčki jogurt ili kefir služe kao temelj za doručak zbog prirodno niskog sadržaja laktoze, što ih čini izvrsnim izborom za prvi dnevni obrok.
- Bobičasto voće kao što su maline i borovnice još su jedan ključni sastojak, budući da podržavaju crijevne bakterije, a istovremeno poboljšavaju pamćenje i fokus, što je ključno za produktivan radni dan.
Osim toga, orasi su uključeni zbog zdravih masnoća i omega-3 masnih kiselina, zajedno s chia sjemenkama i cimetom koji su dodani u mješavinu. Točnije, chia sjemenke sadrže veliku količinu vlakana koja pomažu u izbjegavanju zatvora, dok cimet nudi protuupalna svojstva.
BONUS TEKST
Dosljedno vrijeme obroka ima veliku važnost, a njihovo zanemarivanje može rezultirati negativnim ishodima kao što su intenzivna glad, razdražljivost, smanjena koncentracija i prejedanje, uz štetne učinke na zdravlje srca. Studije pokazuju da je za održavanje zdravlja srca ključno doručkovati i večerati što je ranije moguće.
Evo razloga za to. Studija objavljena u časopisu Nature Communications otkrila je da je doručak nakon 9 ujutro i večera nakon 21 navečer povezan s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, osobito među ženama. “Ova je studija prva koja ukazuje na moguću vezu između vremena obroka i kardiovaskularnog zdravlja”, izjavio je Bernard Srour, farmaceut i koautor istraživanja.
Napomenuo je da, dok su ranije studije povezivale preskakanje doručka s lošijim metaboličkim zdravljem, one se nisu bavile vremenom obroka. Srour i njegov tim nastojali su utvrditi ima li vrijeme obroka značajan utjecaj na zdravlje srca, što bi moglo dovesti do novih strategija prevencije. Svaki dodatni sat odgađanja doručka povezan je s povećanim rizikom od raznih kardiovaskularnih bolesti.
Svaki sat u kojem se doručak odgađa može negativno utjecati na zdravlje srca. Podatke su prikupili istraživači koji su pratili zdravstveno ponašanje preko 103.000 odraslih osoba, pretežno žena. Praksa prehrane ispitanika promatrana je u prosjeku 7,2 godine, otkrivajući da je svaki dodatni sat odgađanja prvog dnevnog obroka u korelaciji s povećanim rizikom od svih kardiovaskularnih bolesti. Ovaj se obrazac također odnosio na kašnjenja u konzumiranju posljednjeg obroka u danu.
