Dejan Čubrilo profesor fiziologije i specijalista medicine sporta kroz svoje dugogodišnje iskustvo razotkriva mnoge zablude vezane za stvaranje i regulaciju masnoća u organizmu. Njegovi savjeti ne samo da pomažu u razumjevanju šta znači imati zdrav metabolizam već i nude praktične načine kako da detoksikujemo tijelo, održimo ravnotežu i unapredimo opšte zdravlje.

Prof. dr Dejan Čubrilo, renomirani profesor fiziologije na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu, kao i specijalista medicine sporta, nedavno je razjasnio mnoge zablude i mitove koji postoje u vezi sa stvaranjem masnoće u telu, kao i sa načinima kako možemo efikasno da kontrolišemo i snižavamo nivo masnoća u organizmu. Njegova stručnost i višegodišnje iskustvo donose dragocene uvide u to šta zapravo znači zdrav metabolizam, kako nastaje holesterol, ali i zašto često pogrešno tumačimo signale koje nam telo šalje.

  • Dr Čubrilo je detaljno objasnio da holesterol nije jednostavno „loša“ supstanca koju treba potpuno eliminisati, već je sastavni deo složenih bioloških procesa. On ističe da je vrlo važno razumeti koji nivo masnoće u krvi možemo smatrati normalnim i kada treba reagovati, ali i da nije svaki povišeni holesterol razlog za paniku.

Posebno je zanimljivo njegovo tumačenje o metabolizmu i o tome šta zaista znači imati „brz metabolizam“. – „Brz metabolizam nije ono što ljudi često misle, a to je stalno trčanje u toalet, već je to stanje u kome naše telo efikasno i pravilno prerađuje hranu i proizvodi energiju. Kada telo ne vari dobro hranu, tada dolazi do čestih stolica, ali to nije znak dobrog metabolizma – naprotiv, to je signal da creva i digestivni sistem ne funkcionišu kako treba.“ – objašnjava profesor.

  • On posebno naglašava koliko je danas popularan pojam detoksikacije, ali upozorava na mnoge zloupotrebe te ideje u savremenom svetu: „Detoksikacija ne sme biti kratkoročni modni trend poput tri dana posta ili instant čišćenja tela. Detoksikacija mora biti sistemska i dugoročna. Kada kažemo da smo intoksikovani, to znači da je došlo do poremećaja unutrašnje ravnoteže organizma, najčešće zato što hrana nije pravilno svarena. Neprobavljena hrana postaje hranilište za štetne bakterije i gljivice koje uspevaju u prljavoj, lošoj crevnoj sredini. Nije cilj da stalno tražimo lekove, već da promenimo unutrašnju sredinu tako da štetne bakterije ne mogu da opstanu.“

Ono što dr Čubrilo posebno ističe kao ključ uspešne detoksikacije jeste povratak creva u normalan ritam rada – „barem jedna stolica dnevno je minimalni pokazatelj da creva rade kako treba.“ Za to daje praktičan savet: „Pre spavanja pojedite urmu ili smokvu koje ste prethodno natopili u vodi. To je pravi prirodni ‘buldožer’ koji čisti creva i žuč, smiruje organizam i daje potrebnu energiju za pravilno funkcionisanje ćelija.“

Dalje, dr Čubrilo objašnjava koliko je povišen nivo insulina povezan sa nastankom masnoća u jetri i sa holesterolom: „Ako imate masnu jetru, sigurno imate i povišen insulin. Visok insulin stimuliše jetru da stvara masnoću, što dalje dovodi do problema sa zdravljem. Nije tačno da holesterol dobijamo direktno iz hrane. Na primer, ako svakodnevno jedete masnu hranu kao što su ćevapi i pljeskavice, moguće je da će se javiti probavni poremećaji, a povišen insulin će upravo podstaći stvaranje holesterola u jetri. Dakle, gotovo svi ljudi sa povišenim holesterolom imaju i povišen insulin.“

  • Što se tiče samog holesterola, dr Čubrilo ima vrlo jasan stav: „Nikakav holesterol ispod vrednosti od šest mmol/l ne bih smatrao razlogom za paniku. Kada je holesterol u ovom rasponu, savetujem pacijentima da se ne fokusiraju na preterano snižavanje, već na održavanje ravnoteže uz pomoć antioksidanata. To nisu lekovi u tabletama, već prirodni antioksidanti iz voća i povrća koje treba konzumirati u malim, ali redovnim porcijama – pet do šest puta dnevno, po 50 do 100 grama.“ On ističe da biljke i prirodna hrana igraju ključnu ulogu u regulisanju holesterola i da je veoma važno izbegavati šećer i masnoće koje preopterećuju pankreas.

Posebno upozorava na štetnost industrijskih sokova i brzih voćnih napitaka: „Sokovi od ceđenog voća koje se brzo naprave u blenderu, bez vlakana i sa puno šećera, mogu izazvati skok insulina koji je čak i veći nego na testu opterećenja glukozom. Takvi sokovi blokiraju topljenje masti i mogu pogoršati stanje jetre, podstičući stvaranje dodatnih masnoća.“ Preporuka je da se voće jede u celini, sa svim vlaknima i semenkama, jer tako pankreas reaguje sporije i telo bolje koristi hranljive materije.

Na kraju, profesor Čubrilo daje i konkretne savete o ishrani tokom detoksikacije i smanjenja masnoća: „Masnoće treba potpuno izbegavati. Sve se kuva ili kuva na pari, bez dodatka maslinovog ulja, badema ili lešnika. Jetra, ako je intoksikovana i puna toksina, ne može da se oporavi ako je dodatno opterećujemo masnoćama. Meso jedite kuvano u vodi, uz povrće, i izbacite jaja i mlečne proizvode. Posebno oni stariji od 30 godina treba da izbegavaju mleko jer su mlečni proizvodi vrlo teško svarljivi i mogu dodatno opteretiti organizam.“

Ovaj iscrpan osvrt dr Čubrila na zdravlje, metabolizam i ishranu predstavlja dragoceni vodič za sve koji žele da sačuvaju ili povrate svoje zdravlje na prirodan i održiv način, razbijajući mitove i donoseći naučno utemeljene savete za bolji život.