Danas vam pišemo na temu Svetog prepodobnog Alimpija Stolpnika, jednog od najposećenijih svetaca, koji je život posvetio postu i molitvi. Ovaj neobičan svetac, poznat po tome što je gotovo čitav svoj život proveo na jednom stubu, i danas ima dubok uticaj na mnoge ljude i verničke zajednice.
Sveti Alimpije Stolpnik je bio hrišćanski asketa, koji je rođen oko 522. godine u Hadrijanopolju, a od malih nogu bio je posvećen veri. U mladosti je služio kao ekonom, a kasnije i kao đakon u crkvi.
Iako je bio voljen i poštovan od strane naroda, Alimpije je osećao poziv za životom u samoći i molitvi, što je na kraju dovelo do njegovog neobičnog izbora – odlučio je da život posveti boravku na grčkom groblju, koje su ljudi smatrali ukletim i zatrovanim demonima.

Tamo, na jednom visokom stubu, živeo je 53 godine, izložen svim vremenskim nepogodama. Iako mu je bilo teško, postom i molitvom je izdržao, pa su ljudi počeli dolaziti kod njega tražeći savet i isceljenje. Zanimljivo je da je u početku bilo mnogo podsmijeha prema njegovom načinu života, ali kasnije su ga svi poštovali kao svetitelja s posebnim moćima. Upravo zbog tog načina života, svetac je dobio naziv Stolpnik.
- Sveti Alimpije nije samo ostavio dubok trag svojim načinom života, već je imao i važnu ulogu u duhovnom životu onih koji su živeli u njegovoj blizini. U njegovoj okolini izgrađena su dva manastira, jedan za monahe, a drugi za monahinje. Alimpije je bio autor pravilnika za monaški život, koje su svi monasi morali poštovati. Zanimljivo je da su u ženskom manastiru živeli njegova majka i sestra, dok je on sa svog stuba, svojim primerom, učio ljude kako da traže duhovnu čistoću i spasenje.
Alimpije je bio poznat po tome što je u svom životu prevalio veliki put kroz post, molitvu i strpljenje. Za mnoge pustinjake bio je uzor i vodič, a njegova istrajnost i sposobnost da se nosi s nedaćama postale su legendarne. Veruje se da su pre njegovog rođenja postojali znakovi koji su ukazivali na to da će njegov život biti poseban i da će biti izvor mnogih čuda.

Njegove mošti su danas sačuvane u Kutlumuškom manastiru na Svetoj Gori, a mnogi hodočaste upravo na ovo sveto mesto kako bi se poklonili njegovim ostacima i zatražili blagoslov. U pravoslavnoj crkvi često je freskopisan, a jedan od najlepših prikaza nalazi se u Pećkoj patrijaršiji. Njegova slika je postala simbol vere i snage za mnoge ljude, i to ne samo u Srbiji, već i širom sveta.
- Sveti Alimpije je postao poznat i po svojim čudotvornim moćima. U našem narodu se veruje da je ovaj svetitelj pomogao da se spreči kuga i mnoge druge bolesti. Tradicionalno, na dan njegovog praznika, mnogi vernici odlaze u crkvu kako bi obezbedili zdravlje za sebe i svoje bližnje tokom cele godine. Takođe, smatra se zaštitnikom stoke, pa se veruje da na ovaj dan ne treba uprezati stoku niti jesti meso od krava, kako bi kuća bila prosperitetna i mirna. U nekim delovima Srbije, teletina se ne stavlja na sto na Svetog Alimpija, jer to se smatra lošim znakom za budućnost domaćinstva.
U mnogim porodicama, Sveti Alimpije je krsna slava, a kroz vekove se u narodu očuvala snažna verovanja u njegovu zaštitu i pomoći. Njegov život, posvećen molitvi, postu i strpljenju, nastavlja da bude izvor inspiracije za mnoge ljude koji traže duhovnu snagu u svom svakodnevnom životu. Svecima poput Alimpija, koji su se odrekli svega radi vere, možemo se diviti i učiti kako se boriti s nedaćama i teškoćama života, uz potpunu posvećenost višim ciljevima i spasenju









