U današnjem članku vam donosimo šta ne valja raditi na ovaj veliki praznik.Smatra se da molitve koje buduupućene na ovaj dan da su posebno snažne.

Šest meseci pre nego što je anđeo Gavrilo objavio čudesno začeće Bogorodice, pojavio se u jerusalimskom hramu prvosvešteniku Zahariji i doneo mu neočekivanu vest – njegova žena, starica Jelisaveta, rodiće sina. Zaharija nije odmah poverovao ovim rečima, pa je, kao znak sumnje, ostao nem sve do osmoga dana nakon što je dete došlo na svet. Na dan kada je trebalo da se obavi obrezivanje i dodeli ime, na daščici je ispisao Jovan, a zatim mu se govor vratio. Tako se, prema hrišćanskom predanju, rodio svetac koga narod vekovima poštuje pod imenom Jovan Krstitelj.

Naziv Krstitelj dobio je zato što je u reci Jordan krstio samog Isusa Hrista, dok se epitetom Preteča naziva jer je svojim propovedima najavljivao dolazak Mesije i pozivao ljude na pokajanje i obraćenje Bogu. Njegova uloga u hrišćanstvu bila je presudna jer je povezao starozavetno vreme sa pojavom Novog zaveta.

  • Na praznik posvećen ovom svecu, poznat kao Ivanjdan, u raznim krajevima Balkana prisutni su brojni običaji i verovanja. Kod Vlaha i Srba u Timočkoj krajini postoji zanimaj ritual – čim svane praznik, ljudi odlaze na livade i spuštaju glave u rosnu travu, verujući da im to donosi dobro zdravlje tokom cele godine.

Za ovaj praznik pletu se venci od ivanjskog cveća, koji imaju simboliku ljubavi i braka. Mlade devojke u vence često stavljaju crvenu ružu kao znak čežnje za srećnim venčanjem i porodičnim životom. U narodnom predanju se kaže da je Ivanjdan toliko veliki i svet dan da se čak i sunce tri puta zaustavlja na svom putu nebom

Venčići koji se ispletu uoči praznika treba sutradan da se okače iznad ili sa desne strane kućnih vrata. Veruje se da će oni na taj način zaštititi dom od nesreće i doneti mir porodici tokom narednih dvanaest meseci. Takođe, postoji predanje da bi žene koje nemaju dece, a žele potomstvo, trebalo na ovaj dan da se provuku kroz vence od jovanove trave – jer se smatra da takav čin otvara put za majčinstvo.

Postoje i stroga pravila o tome šta na Ivanjdan ne bi trebalo raditi. Prema starim verovanjima, kako se ne bi privukla loša sreća ili gubitak novca, ne smeju se poklanjati stvari drugima, ne bi trebalo ništa prodavati, niti pozajmljivati novac. Posebno se pominje vinograd – pravi vernik izbegava bilo kakav rad u vinogradima tri dana pre i tri dana posle Ivanjdana. Veruje se da u tih sedam dana vinova loza najviše napreduje, jer je čuva sam Sveti Jovan. Oni koji veruju u ovu moć smatraju da će, ukoliko poštuju pravila, biti nagrađeni obiljem plodova i zaštitom Božjom.

Ivanjdan za mnoge vernike predstavlja trenutak da zastanu, preispitaju sebe i obnove svoju veru. Smatra se da su molitve upućene tog dana posebno snažne, a oni koji sa iskrenošću obeleže praznik mogu očekivati blagoslov i mir u domu. Vernici veruju da se poštovanjem običaja otvaraju vrata sreće i blagostanja, te da će Sveti Jovan pomoći svakome ko mu se obrati čistog srca.