Jaja su već decenijama nezaobilazan dio doručka u mnogim domaćinstvima. Njihova svestranost u pripremi bogatstvo hranjivih tvari i pristupačna cijena čine ih jednim od najomiljenijih izbora za početak dana.
Jaja su jedno od najčešćih i najpristupačnijih prehrambenih izbora za doručak širom svijeta. Osim što su lako dostupna, nude razne zdravstvene prednosti. Upravo zato mnogi postavljaju pitanje – mogu li se jesti svakodnevno i da li su zaista zdrava? Zahvaljujući visokom sadržaju kvalitetnih proteina, vitamina i minerala, jaja su važan dio uravnotežene prehrane. Njihova svestranost u pripremi, kao i činjenica da su povoljna, čini ih omiljenim izborom u domaćinstvima.
Konzumacija jaja za doručak može pomoći u postizanju osjećaja sitosti, što smanjuje potrebu za dodatnim kalorijama kasnije u danu. Doručak bogat proteinima, poput onog koji uključuje jaja, slaninu ili tunu, često se preporučuje kao optimalan početak dana. Međutim, postoji rasprava među stručnjacima o tome koliko često treba jesti jaja i kakav je njihov stvarni utjecaj na zdravlje.
- Zabrinutost zbog kolesterola u žumanjcima i dalje postoji. Iako neka istraživanja pokazuju da jaja mogu povećati razinu holesterola kod osjetljivih osoba, većina novih studija ukazuje na to da umjerena konzumacija ne šteti zdravlju. Naime, većina holesterola u ljudskom tijelu se proizvodi u jetri, a ne dolazi iz hrane. Kod većine ljudi jaja imaju vrlo mali ili nikakav utjecaj na nivoe lošeg (LDL) holesterola.
Neki stručnjaci, poput dr. Najma i dr. Steina, preporučuju konzumaciju samo bjelanjaka, jer oni ne sadrže holesterol. S druge strane, pojedini kardiolozi potpuno izbjegavaju jaja, dok ih drugi uključuju u svoju svakodnevnu ishranu – često u obliku kajgane s povrćem. Tvrdo kuhana jaja su čest izbor i među stomatolozima koji traže brz, ali hranjiv obrok. Dr. James O’Keefe sa Američkog koledža za kardiologiju smatra da su do dva jaja dnevno, šest dana u sedmici, sasvim siguran izbor, naročito ako su obogaćena omega-3 masnim kiselinama.
Kada govorimo o mitovima i stvarnosti, važno je razbiti neka uvriježena mišljenja. Prvi mit je da jaja povećavaju rizik od srčanih bolesti zbog sadržaja holesterola. Istina je da žumanjak sadrži holesterol, ali novija naučna istraživanja potvrđuju da jaja ne povećavaju značajno loš holesterol kod većine ljudi. Umjesto toga, jaja mogu doprinijeti poboljšanju zdravlja srca, naročito ako sadrže omega-3 masne kiseline koje smanjuju upale i podržavaju zdrav krvni pritisak.
Drugi mit je da jaja nisu zdrav doručak zbog masti i kalorija. Međutim, jaja sadrže esencijalne nutrijente poput vitamina B12, vitamina D, selena i kolina – svi ključni za zdravlje nervnog sistema, metabolizma i imuniteta. Zbog visokog sadržaja proteina, jaja produžavaju osjećaj sitosti i tako mogu pomoći u regulaciji tjelesne težine. Osobe koje doručkuju jaja češće unose manje kalorija tokom dana i rjeđe posežu za nezdravim grickalicama.
- Treći mit govori da su bjelanjci zdraviji od cijelih jaja. Istina je da bjelanjci ne sadrže holesterol, ali žumanjak je bogat hranjivim tvarima koje bjelanjak nema, uključujući vitamine A i D te zdrave masnoće i antioksidanse. U tom smislu, cijela jaja pružaju potpuniji nutritivni profil i korisnija su kada se konzumiraju umjereno.
Postoji i vjerovanje da jaja uzrokuju akne, ali za to nema čvrstih naučnih dokaza. Jaja, zapravo, mogu imati pozitivan utjecaj na kožu zahvaljujući prisustvu vitamina B2 i drugih nutrijenata. Naravno, osobe koje imaju alergiju na jaja ili osjetljivost na određene bjelančevine u njima, mogu doživjeti reakcije poput kožnih problema, ali to je izuzetak, ne pravilo.
Zaključno, jaja su vrlo korisna i svestrana namirnica koja može biti ključan dio zdravog doručka. Uključivanje jaja u dnevnu ishranu, posebno u kombinaciji s povrćem, može doprinijeti boljoj energiji, zdravlju srca i ravnoteži tjelesne mase. Dok su zabrinutosti oko holesterola razumljive, naučni dokazi sugeriraju da umjerena konzumacija jaja ne predstavlja rizik za većinu ljudi. Naprotiv, mogu pružiti važne hranjive tvari koje su od koristi za cijelo tijelo – od mozga i srca do kože i imuniteta. Ključ je u raznolikoj, uravnoteženoj ishrani i umjerenosti.
