U današnjem članku objašnjavam jednu dilemu koja se svake godine iznova pojavljuje čim temperature porastu ili padnu da li je jeftinije ostaviti klima uređaj uključen ili ga stalno gasiti i ponovo paliti.
Iako na prvi pogled djeluje logično da se klima gasi čim izađemo iz kuće, stvarnost je znatno složenija i često potpuno suprotna onome što većina ljudi vjeruje.
Mnogi smatraju da potpuno gašenje klime tokom odsustva automatski znači manji račun za struju. Međutim, problem nastaje u trenutku kada se vratite u prostor koji se u međuvremenu pretvorio u pregrijanu ili potpuno ohlađenu prostoriju. Tada klima mora raditi punom snagom kako bi u kratkom vremenu nadoknadila ogromnu temperaturnu razliku, a upravo tada troši najviše električne energije.
Klima-uređaji nisu napravljeni da stalno rade u ekstremnim uslovima. Najveća potrošnja struje dešava se kada uređaj mora naglo hladiti ili grijati prostor, kada je podešen na maksimalnu snagu i kada pokušava brzo “popraviti” situaciju nastalu dugim gašenjem. U tim trenucima ne samo da raste potrošnja energije, već se i sam uređaj znatno više troši, što dugoročno može dovesti do kvarova.
- Suprotno uvriježenom mišljenju, u većini slučajeva isplativije je ostaviti klimu uključenu, ali na umjerenim postavkama. Ključ nije u tome da klima radi neprestano punom snagom, već da održava približno stabilnu temperaturu u prostoru. Kada se temperatura ne mijenja drastično, klima se uključuje samo povremeno i troši znatno manje struje nego u “šok režimu”.
Tokom ljetnih mjeseci, dok ste kod kuće, optimalna temperatura za hlađenje kreće se između 22 i 24 stepena. Kada izlazite iz stana ili kuće, idealno je podići temperaturu na 27 ili 28 stepeni. Na toj postavci klima neće neprekidno raditi, već će se uključivati samo po potrebi kako bi spriječila pregrijavanje prostora. Već ovakva mala promjena može donijeti primjetnu uštedu na računu za struju tokom godine.
Zimi je princip isti, samo obrnut. Kada boravite u prostoru, ugodna temperatura za grijanje je između 26 i 28 stepeni. Tokom odsustva dovoljno je spustiti postavke na 21 ili 22 stepena. Time se sprječava potpuno hlađenje prostora, pa klima po povratku ne mora raditi punim kapacitetom kako bi ponovo zagrijala prostor.
Ovakav način korištenja donosi više prednosti nego što se na prvi pogled čini. Prije svega, dolazi do manje potrošnje električne energije, jer klima radi ravnomjernije. Zatim se održava stabilna vlažnost zraka, što smanjuje rizik od pojave vlage i plijesni u prostorijama. Uređaj se manje opterećuje, što znači rjeđe kvarove i duži vijek trajanja klime. Uz to, povratak kući je znatno ugodniji jer vas ne dočekuje ekstremna temperatura.
- Posebnu prednost imaju moderni klima-uređaji koji su opremljeni pametnim tehnologijama. Takvi uređaji često imaju eco režim, senzore prisutnosti i mogućnost automatskog prilagođavanja rada kada nema nikoga u prostoru. Klima tada sama smanjuje snagu, troši manje energije, a po vašem povratku se vraća na prethodne postavke bez dodatnog napora.
Važno je naglasiti da najveća greška nije u tome što klima ostaje uključena, već u tome što se često forsira da radi na maksimalnim postavkama. Ekstremno niske ili visoke temperature ne samo da povećavaju potrošnju, već negativno utiču i na zdravlje i na sam uređaj.
Zaključno, odgovor na pitanje da li je jeftinije ostaviti klimu uključenom ili je stalno gasiti glasi – da, isplativije je ostaviti je uključenu, ali pravilno podešenu. Umjeren i pametan rad klime smanjuje troškove, povećava komfor i štiti uređaj od nepotrebnog trošenja. Najveća ušteda ne dolazi iz potpunog gašenja, već iz razumijevanja kako klima radi i kako joj omogućiti da radi u vašu korist, a ne protiv vašeg kućnog budžeta
