Ovo je jedna od omiljenih biljaka ljubitelja unutarnjih vrtova. Štoviše, jednostavno ga je održavati. Najučinkovitiji način je s organskim gnojivima koja su uobičajena. Mješavina kvasca – Florin trik za cvjetanje unaprijed. Trebate 1 litru tople vode.
Držite ih 24 sata na svijetlom i toplom. Otopina se zatim koristi za zalijevanje sukulenata iz korijena. Režim koji uključuje agrume. Za ovu dijetu trebat će vam 1 limun i 2 mandarine.Voće ogulite i prelijte s 500 ml kipuće vode. Inzistirajte na tamnom mjestu na temperaturi od 20-22 ° C tri dana, zatim procijedite infuziju i razrijedite svježom kuhanom vodom u omjeru 1:3. Nakon što možete zaliti biljku ovom infuzijom. 3. Pepeo Prelijte 1 litrom kipuće vode 2 čaše pepela od breze ili lipe. Inzistirati na tamnom mjestu tijekom tjedna.
Dobivenu smjesu procijedite i koristite kao gnojivo. Ljuske jaja Ljuske od pet jaja možete samljeti pomoću mlina ili ih zdrobiti valjkom za tijesto. Dodajte tome 500 ml kipuće vode. Ostavite smjesu 12 dana na tamnom mjestu, nakon čega se otopina filtrira i može se koristiti za njegu sočnih biljaka. Uspjeh cvjetanja Uspjeh cvjetanja uvelike ovisi o tome koliko ste dugo uspjeli držati biljku preko zime.
Bez toga, biljka nije u stanju prikupiti energiju potrebnu za formiranje pupova – što dovodi do venuća i opadanja lišća. Tijekom zime neka vaš sukulent bude na svijetlom mjestu kako bi imao dovoljno sunca jer su dani tako kratki. Također održavajte termometar na dobroj razini između 10 i 15.
Sukulent je na takvim temperaturama na najvišoj energetskoj razini, sposoban je za pupoljke i cvjetanje. S početkom jeseni pripremite gusto lišće za zimu jer su niske noćne temperature pogubne za opstanak ove biljke. Odjeća bi trebala biti oskudna. Biljka označena kao sukulent je član porodice sukulenata i pohranjuje vodu u svojim debelim mesnatim listovima.
BONUS TEKST:
Kopriva (Urtica dioica) je biljka koja je često poznata po svom neprijatnom peckanju pri dodiru, ali istovremeno ima brojne lekovite osobine. Ova biljka je rasprostranjena širom sveta, naročito u vlažnim područjima Evrope, Azije, Severne Amerike i Afrike. Iako je mnogi smatraju korovom, kopriva je vekovima korišćena u narodnoj medicini, kuhinji i industriji.
Jedna od najpoznatijih karakteristika koprive je njen ubod, koji potiče od sićušnih dlačica na njenim listovima i stabljikama. Te dlačice sadrže histamin, mravlju kiselinu i druge iritantne supstance koje izazivaju peckanje i svrab kada dođu u kontakt sa kožom. Međutim, nakon što se prokuvaju ili osuše, koprive gube ovu iritantnu sposobnost, što ih čini bezbednim za konzumaciju.
Kopriva je izuzetno bogata hranljivim materijama. Sadrži vitamine A, C, K, kao i minerale poput gvožđa, kalcijuma, magnezijuma i kalijuma. Pored toga, kopriva je odličan izvor proteina, posebno u poređenju sa drugim biljkama. Zbog ovih nutritivnih vrednosti, kopriva se koristi u ishrani kao dodatak supama, čajevima, smutijima i salatama.
Jedan od najčešćih načina korišćenja koprive je u obliku čaja. Čaj od koprive se priprema od osušenih listova i vekovima se koristi kao prirodni lek za razne tegobe. Deluje kao blagi diuretik, pomažući telu da se oslobodi viška tečnosti, i koristi se za smanjenje upala, ublažavanje alergijskih simptoma i poboljšanje cirkulacije. Takođe, kopriva je poznata po tome što pomaže kod anemije zbog visokog sadržaja gvožđa, a često se preporučuje kao prirodni način za jačanje imuniteta.
Osim u medicini i ishrani, kopriva se koristi i u kozmetici. Zbog svojih antiinflamatornih i antibakterijskih svojstava, ekstrakti koprive se često nalaze u šamponima i kremama, jer mogu poboljšati zdravlje kože i kose. Takođe, kopriva se koristi u industriji tekstila – vlakna iz njenog stabla mogu se preraditi u tkanine, slično kao i lan ili konoplja.