Neželjena pojava buđenja s glavoboljom može poremetiti očekivano pomlađivanje i spokoj sna. Iako ova bolest pogađa značajan broj pojedinaca, uzroci mogu varirati, s određenim slučajevima koji zahtijevaju pozornost i potencijalno čak i medicinsku intervenciju.
Jutarnje glavobolje česta su pojava i mogu se pripisati raznim čimbenicima, kako objašnjava dr. Nasima Shadbehr, poznata neurologinja i voditeljica klinike za glavobolje u Cedars Sinai Medical Centeru.
Jutarnje glavobolje koje dugo traju obično su povezane s migrenom ili tenzijskim glavoboljama. Migrenu karakterizira pulsirajuća bol koncentrirana na jednoj strani glave, kao i osjetljivost na svjetlo i osjećaj mučnine. Jutarnje glavobolje mogu biti povezane s lošom kvalitetom sna, što se može manifestirati kao nesanica, česta noćna buđenja ili osjećaj umora nakon buđenja. Čimbenici poput konzumacije alkohola, stresa ili tjeskobe mogu poremetiti san i pridonijeti ovom problemu.
Pretjerano korištenje lijekova protiv bolova može dovesti do pojave glavobolje. Medicinski stručnjaci savjetuju da se pri korištenju ovih lijekova suzdrže od prekoračenja najviše deset dana mjesečno. Jutarnje glavobolje mogu biti uzrokovane alergijama ili preosjetljivošću na određenu hranu, kao i anksioznošću i depresijom, koje su česte kod osoba koje pate od migrene.
Kako bi se učinkovito odgovorilo, ključno je identificirati glavni uzrok glavobolje. Imajte na umu sljedeće prijedloge za prevenciju i liječenje: Važno je dati prioritet kvaliteti sna uspostavljanjem dosljedne rutine odlaska na spavanje i minimiziranjem konzumacije alkohola.
toga, moglo bi biti korisno istražiti alternative redovitoj upotrebi lijekova protiv bolova i konzultirati se sa zdravstvenim djelatnikom za smjernice. Pratite svoj unos hrane vođenjem detaljne evidencije onoga što konzumirate, uključujući pića, kako biste točno odredili potencijalne okidače za migrene.
Ako sumnjate da anksioznost ili depresija mogu pridonijeti vašim glavoboljama, preporučljivo je konzultirati se sa stručnjakom za pomoć. Zaključak Suočavanje s jutarnjim glavoboljama može biti prilično neugodno, ali ključno je identificirati i razumjeti njihove temeljne uzroke kako biste otkrili učinkovit lijek. Ako stalno osjećate glavobolju nakon buđenja, savjetuje se da se posavjetujete sa svojim liječnikom kako biste istražili potencijalne okidače i odredili najprikladniji način liječenja.
BONUS TEKST:
Vjerojatno smo tijekom života naišli na brojne savjete vezane uz prehranu, ali postoji jedna posebna preporuka koja ostaje neprocjenjiva bez obzira na našu dob: „Obavezno uključite povrće u svoju prehranu. Datum i vrijeme objave sljedećeg teksta je 09.07.2024. u 10:19 sati. Kako starimo, naše prehrambene potrebe se mijenjaju, zbog čega je ključno osigurati adekvatan unos određenih vitamina i minerala.
Kako starimo, naš fokus se pomiče prema davanju prioriteta dobrobiti vitalnih organa kao što su srce, mozak i kosti. Imajući to u vidu, postoji određena namirnica koju dijetetičari preporučuju češće uključiti u svoju prehranu osobama starijim od 50 godina. Prije nego što se upustite u ovu temu, ključno je imati jasno razumijevanje specifičnih prehrambenih zahtjeva za starije osobe.
Prema prehrambenim smjernicama za osobe od 50 i više godina, preporučljivo je da dnevno konzumiraju oko 450 do 500 grama povrća. Kako bi se zaštitili od gubitka mišićne mase povezanog sa starenjem, osobe u dobi od 50 i više godina moraju dati prioritet unosu odgovarajuće količine proteina, prema dijetetičarki Jess Kording. Osim toga, preporuča se uključiti povrće u njihovu dnevnu prehranu za optimalne zdravstvene dobrobiti.
Prema stručnjaku s kojim je razgovarao Parade, tipične smjernice za unos proteina sugeriraju unos 0,8 do 1,0 grama po kilogramu tjelesne težine. Međutim, za starije osobe ta se količina povećava na otprilike 1,2 grama po kilogramu. Važno je uzeti u obzir različite čimbenike poput razine aktivnosti, postojećeg zdravstvenog stanja i upotrebe lijekova jer oni mogu utjecati na potrebe pojedinca za proteinima.
Konzumacija ribe, koja sadrži omega-3 masne kiseline, povezana je sa smanjenom vjerojatnošću razvoja kardiovaskularnih bolesti. Prema Kordingu, konzumacija masne ribe, poput lososa, tune, skuše ili sardine, mogla bi biti korisna za većinu starijih osoba. Kording tvrdi da povećanje unosa ove vrste ribe može pružiti brojne dobrobiti za starije osobe.
Prema Kordingu, sugerira se da bi povećanje konzumacije masne ribe, poput lososa, tune, skuše ili sardina, bilo korisno za gotovo sve pojedince u starijoj dobnoj skupini. Naglašeno je da masna riba sadrži obilje esencijalnih hranjivih tvari, posebice onih koje su starije osobe ključne za unos u dovoljnim količinama. Ove hranjive tvari sastoje se od proteina, korisnih masti, vitamina B-12 i vitamina D. Redovita konzumacija ribe može pozitivno utjecati na srce, mozak i kosti.
Prisutnost omega-3 masnih kiselina u ribi povezana je sa smanjenom vjerojatnošću razvoja kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i demencije. Osim toga, unos vitamina D i kalcija u ribu potiče jake i zdrave kosti. Prema Kordingovim riječima, iako je riba poznata po svojoj nutritivnoj vrijednosti, postoji još jedna namirnica koju starijima od 50 godina preporučuje da češće uvrste u svoju prehranu – tofu.
Dijetetičar je zaključio da tofu, izvanredan izvor proteina s niskim udjelom masti, nudi devet ključnih aminokiselina koje su potrebne našem tijelu, a također je bogat kalcijem. Nadalje, dijetetičar je primijetio da je konzumacija soje u cijelosti, poput tofua, povezana sa smanjenom vjerojatnošću razvoja raka dojke.
