Dragana je majka blizanaca Bobana i Bojana, koje je samostalno odgajala. Iako nije udata, uvek ističe važnost porodice i prijatelja u svom životu.Njena posvećenost zdravlju i izgledu ogleda se u redovnim treninzima i njegovanju.

Uprkos protoku vremena i neminovnom bleđenju nekih uspomena koje su se nataložile tokom godina, sa punom sigurnošću i iz dubine srca mogu da posvedočim da je Dragana izuzetna osoba, retka po svom karakteru i postojanosti. Njena ličnost odiše jedinstvenom kombinacijom spoljašnje gracioznosti, unutrašnje snage i duhovne dubine, što je izdvaja iz mase i čini je izuzetno autentičnom. Njeno prijateljstvo, koje se može opisati kao bezrezervno i nepokolebljivo, bilo je konstanta u mom životu, dragoceni oslonac u trenucima radosti, ali i tuge.

Naše prijateljstvo traje više od dvadeset godina – više od dve decenije ispunjene nezaboravnim trenucima, toplim sećanjima i neprocenjivim iskustvima koje smo delile kroz razne etape života. Iako su nas profesionalne obaveze često razdvajale, ograničavajući vreme koje smo mogle provesti zajedno, naš međusobni odnos je uspešno odolevao svim izazovima i promenama koje život nosi. Ono što nas povezuje nije samo prošlost, već i duboka emotivna rezonanca, uzajamno poštovanje i neprekidno razumevanje.

  • U jednom od svojih skorijih intervjua za “Grand Magazin”, poznata pevačica Dragana je otvoreno govorila o bolnim izazovima sa kojima se suočavala tokom svoje kratke, ali emotivno intenzivne veze. Kada je do nje stigla vest o iznenadnoj i preranoj smrti njenog bivšeg partnera Igora, doživela je snažan emotivni udarac koji nije mogla sakriti. Na društvenim mrežama, konkretno na Instagramu, izrazila je svoju duboku tugu kroz oproštajnu poruku, prateći je njegovom fotografijom i iskrenim, dirljivim rečima: „Igore, izvinjavam se od srca.“ Ova poruka nije bila samo izraz lične boli, već i svedočanstvo o emotivnom tragovima koje je ostavio u njenom životu. Njegov odlazak ju je pogodio na načine koje je teško verbalizovati, ostavljajući prazninu koju ni vreme ne može u potpunosti da zaleči.

Tokom više od dvadeset pet godina, odnos između Dragane i Igora prošao je kroz raznolike faze — od romantične povezanosti do zrelog prijateljstva, utemeljenog na poverenju, poštovanju i uzajamnoj podršci. Malo je poznato da je Igor posedovao duboku i iskrenu strast prema arheologiji, oblasti u kojoj je i diplomirao, iako je njegova duša oduvek bila posvećena umetnosti — muzici pre svega. Uprkos tome što se školovao u naučnim vodama, njegovo istinsko nadahnuće nalazilo se u kreativnom izražavanju, u tonovima i stihovima koji su oblikovali njegov unutrašnji svet. Njegova smrt je ostavila dubok trag u srcima onih koji su ga poznavali, a naročito u Draganinom. Bol koju je osećala nije se mogla skriti — bila je to tuga koja se urezala u njenu svakodnevicu.

Iako su pojedini ljudi oko njega primećivali promene u njegovom zdravstvenom stanju, uključujući njegovog brata Borisa koji je posebno isticao nagli pad vitalnosti, većina nas je ostala u uverenju da će Igor, snagom volje i unutrašnjom snagom, uspeti da pobedi sve zdravstvene prepreke. Nažalost, realnost je bila nemilosrdna. Komplikacije sa plućima, koje su se isprva činile kao privremena smetnja, na kraju su prerasle u ozbiljan i nepopravljiv zdravstveni problem.

  • Igor je retko govorio o svojim tegobama i gotovo nikada se nije žalio, iako je u tišini podnosio znatne bolove. U želji da poboljša svoje zdravlje, tri meseca je proveo u Sokobanji, posvećen oporavku. Međutim, njegove nepravilne navike u ishrani, zajedno sa povremenim ignorisanjem medicinskih saveta, negativno su uticale na stanje njegovog srca. Njegov brat Boris je posebno istakao opuštanje aorte, koje se, nažalost, ispostavilo kao jedan od ključnih uzroka njegove prerane smrti.

Iako smo bili veoma bliski, Igor je često delovao kao da živi u nekom svom, zatvorenom svetu. Njegov način života bio je pun introvertnih trenutaka i kontemplacije. Ponekad je znao da se povuče iz društva kako bi komponovao muziku, stvarajući umetnička dela u tišini koja je očigledno bila njegovo prirodno okruženje. Zanimljivo je napomenuti da, uprkos povremenoj distanci, niko nikada nije imao lošu reč o njemu. Bio je tih, nenametljiv, ali istovremeno snažno prisutan. Boris je često govorio da je Igor bio neko ko je prkosio društvenim normama i odbijao da se uklopi u kalup, svesno birajući autentičnost umesto prihvaćenih konvencija.

Dragana Katić, danas istaknuta ličnost srpske javne i umetničke scene, rođena je 19. novembra 1975. godine u Beogradu. Odrasla je u porodici koja je negovala umetničke vrednosti, što je od najranijeg detinjstva oblikovalo njenu strast prema glumi, izražavanju emocija i scenskoj umetnosti. Nakon završetka srednje škole, upisala je Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu, gde je, pod mentorstvom istaknutih pedagoga, razvijala i usavršavala svoj glumački izražaj.

Po završetku studija, Dragana je zakoračila na profesionalnu scenu sa energijom i harizmom koja ju je brzo izdvojila među njenim vršnjacima. Ubrzo se afirmisala kao jedna od najzapaženijih glumica i voditeljki na domaćoj sceni, zahvaljujući sposobnosti da dočara širok spektar emocija, kao i svom šarmu i iskrenosti kojima je osvajala publiku. Njena karijera obuhvata uloge u brojnim televizijskim serijama, filmskim ostvarenjima i emisijama, kroz koje je pokazala i talenat i svestranost.

Srpski glumački pejzaž, bogat i raznolik, već decenijama nudi plodno tlo za umetnički izraz. Beograd, kao kulturni centar, dom je mnogim uglednim institucijama — Narodno pozorište, Atelje 212, Jugoslovensko dramsko pozorište i BITEF samo su neka od mesta gde su glumci ostavljali neizbrisiv trag. Gluma u Srbiji oduvek je bila više od zanata – bila je odraz društvenih zbivanja, platforma za izražavanje i kritiku, most između umetnosti i stvarnosti.

  • Krajem 20. veka, srpska filmska industrija je doživela uzlet, kroz produkcije koje su se bavile dubokim temama poput ljubavi, rata, identiteta i egzistencije. Imena poput Bate Živojinovića, Dragana Nikolića i Mije Aleksića ostala su simboli jedne epohe, a njihov rad odjekuje i danas, ne samo u granicama zemlje, već i na međunarodnoj sceni.

Danas, savremeni umetnici i mladi glumci unose novu energiju u domaći glumački korpus. Serije poput „Besa“ i „Porodično blago“, kao i filmovi poput „Montevideo, Bog te video“, svedoče o porastu kvaliteta produkcije, ali i o sve većem interesovanju publike. Kroz festivale i javne nastupe, domaća scena dobija sve više prostora za inovaciju, razmenu ideja i međunarodnu saradnju.

Umetnici današnjice, uključujući i Draganu, koriste i moderne platforme poput društvenih mreža kako bi se povezali sa svojom publikom, podelili lične priče i promovisali kulturu u svim njenim oblicima. Njihova sposobnost da prenesu emocije, inspirišu i podstaknu na razmišljanje, čini ih ključnim akterima u oblikovanju savremenog kulturnog identiteta.

U celini, srpska glumačka scena i danas odoleva izazovima, neprekidno se razvijajući zahvaljujući entuzijazmu i predanosti svojih umetnika. Njihovo stvaralaštvo osvetljava složenost ljudskog iskustva, otvarajući vrata dijalogu, razumevanju i neizostavnim društvenim promenama.