Na temelju procjene sastava tijela, opsega struka i bokova, gustoće kostiju, masnog tkiva i mišićne mase… sada je dokazano da neki pojedinci imaju veći rizik od neurodegenerativnih bolesti koje su danas sve češće. Alzheimerova i Parkinsonova bolest pužu tiho ali globalno. Nedavna otkrića sada pokazuju da ljudi s pretilošću imaju veću vjerojatnost da će razviti ova dva neurološka poremećaja, uz neke zanimljive napomene o određenim područjima povezanim s nakupljanjem masti.
- Rizik od Parkinsonove i Alzheimerove bolesti: Mišići “naspram” masnih naslaga To se posebno odnosi na rizik od bolesti ako se masno tkivo nakuplja na nadlakticama i trbuhu. Rizik se odnosi i na Alzheimerovu i na Parkinsonovu bolest. Studija objavljena u časopisu Neurology otkriva da višak kilograma može imati veći utjecaj na rizik od bolesti. U studiji objavljenoj u časopisu Neurology otkriveno je da je učinak prekomjerne težine na rizik od bolesti jači.
Znanstvenici su također izjavili da bi bolji omjer mišića i masti mogao pomoći u smanjenju rizika. – Studija je koristila bazu podataka UK Biobank s detaljnim mjerenjima i dugim praćenjem. To je promatranje i većina ispitanika je bijela, što su inherentna ograničenja. Međutim, postoji ogromna prilika za daljnje istraživanje ovog uzročno-posljedičnog odnosa, koji je već istražen, komentirao je Ryan Glatt, MPH, direktor programa FitBrain na Pacific Neuroscience Institute (Santa Monica).
- Veći rizik kod osoba s masnim naslagama na trbuhu i nadlakticama: Koji je mehanizam te povezanosti? Ovo je vrlo velika studija. Autori su analizirali podatke 412.691 osobe koje su promatrane u prosjeku devet godina. Tijekom istraživanja 8224 osobe razvile su neurodegenerativne bolesti.
Većina ih je dobila dijagnozu Alzheimerove bolesti; neki su slučajevi razvili druge oblike demencije ili Parkinsonove bolesti. Osobe s većim rizikom od neurodegenerativnih bolesti imaju tendenciju da imaju više visceralnog sala ili masnih depoa na nadlakticama. Prisutnost veće gustoće kostiju i masnoće raspoređene na donjim udovima smanjili su šanse.
- Istraživači su također primijetili da je visok postotak funkcionalne mišićne snage povezan sa zaštitom od neurodegeneracije. Prosječna dob sudionika na početku istraživanja bila je 56 godina. Prosječna dob sudionika na početku istraživanja bila je 56 godina. Foto: Profimedia. Koji su parametri korišteni u ovom istraživanju? Na početku je srednja dob sudionika bila 56 godina.
Njihov sastav tijela procijenjen je na temelju mjerenja struka i kukova, vježbi snage i otpornosti, mjerenja koštane denzitometrije i omjera masti i mišića. Ovi su nalazi u skladu s ranijim istraživanjima koja su tvrdila da je središnja ili abdominalna pretilost prekursor povećane osjetljivosti na demenciju.
- Druga meta-analiza mnogih studija otkrila je da su debljanje, središnja pretilost i kožni nabor na tricepsu (kao pokazatelj sadržaja tjelesne masti u nadlakticama) povezani s povećanim rizikom od demencije. Kako sastav tijela može utjecati na rizik od Alzheimerove bolesti? – Povećana masnoća u nadlakticama i trbuhu može dovesti do većeg rizika od neurodegenerativnih bolesti kao što je Parkinsonova bolest: upale, inzulinska rezistencija i kardiovaskularni problemi.
Ti su nalazi, međutim, asocijativni i još uvijek nema čvrste tvrdnje o uzročno-posljedičnoj vezi. Ili bi moglo biti da postoje čimbenici koji do sada nisu u potpunosti razmotreni i istraženi. Pretilost je bila ključni faktor u ovoj studiji. Pretilost je bila ključni faktor u ovom istraživanju (foto: Profimedia). Također je objasnio da kardiovaskularne bolesti mogu posredovati u odnosu između sastava tijela i neurodegenerativnih bolesti, ali da je odnos složen.
– Dok je bolje održavanje kardiovaskularnog zdravlja definitivno korisno za tijelo, određeni doprinos promjene sastava tijela riziku od neurodegenerativnih bolesti zahtijeva daljnja istraživanja budući da postoje i drugi čimbenici. Mišićna masa i neurodegenerativno zdravlje Ova studija potvrđuje ranije da povećanje čiste mišićne mase pomaže smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti.
- Moguće mehanizme pomoću kojih pojačana mitohondrijska funkcija u mišićima može zaštititi od bolesti ukazao je dr. Huan Song sa Sveučilišta Sichuan. No, ostala je i jedna rezerva: – Pretpostavljamo da je to zbog boljeg metaboličkog zdravlja, manje upale i poboljšane vaskularne funkcije.
Međutim, nije sigurno smanjuje li mišićna masa izravno rizik ili je ona samo pokazatelj općeg boljeg zdravlja i viših razina tjelesne aktivnosti. Neurodegenerativne bolesti su u porastu. Prema jednoj projekciji, do 2050. godine demencija će utjecati na približno 153 milijuna pojedinaca u svijetu, na temelju brojki iz 2022. godine.
- Parkinsonova bolest, drugi najčešći neurodegenerativni poremećaj, sada je udvostručen u odnosu na 1990. godinu. Neki od vjerojatnih čimbenika za ovo povećanje uključuju dulji životni vijek, pretilost i smanjenu tjelesnu aktivnost.
