U današnjem članku donosimo vam važnu temu o mogućim promjenama neradne nedjelje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Sve se više govori o tome da bi male porodične prodavnice mogle dobiti dozvolu za rad nedjeljom, dok bi veliki trgovački centri ostali zatvoreni. Ipak, konačna odluka još nije donesena, a građane i trgovce posebno zanima hoće li se postojeća pravila uskoro promijeniti.
Gotovo dvije godine nakon uvođenja neradne nedjelje u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo se raspravlja o mogućim izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini. Među prijedlozima nalazi se mogućnost da manjim porodičnim prodavnicama bude dozvoljen rad nedjeljom, dok bi veliki trgovački lanci zadržali postojeća ograničenja. Predstavnici sindikata, poslodavaca i nadležnih institucija razmatraju kako uskladiti zaštitu radnika s potrebama tržišta. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević ukazuje na ekonomske pokazatelje, dok pojedini stručnjaci upozoravaju na različite posljedice među lokalnim zajednicama. Za sada, prema navodima nadležnih, postojeća zakonska pravila ostaju na snazi.
Hoće li prodavnice u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo moći raditi nedjeljom? Ovo pitanje ponovo je otvoreno kroz razgovore o mogućim izmjenama zakonskih odredbi koje već gotovo dvije godine uređuju rad trgovinskog sektora. Posebnu pažnju privukao je prijedlog prema kojem bi određene manje porodične trgovine mogle dobiti drugačiji status od velikih trgovačkih lanaca.
Za zaposlene u trgovini neradna nedjelja predstavlja mogućnost da jedan dan sedmično provedu s porodicom ili završe privatne obaveze. Međutim, pojedini poslodavci upozoravaju da posljedice zatvaranja prodavnica nisu jednake u svim dijelovima Federacije BiH.
Upravo zbog tih razlika sve se više govori o mogućnosti prilagođavanja postojećeg modela. Ipak, razgovori i prijedlozi ne znače da su pravila promijenjena niti da trgovci mogu samostalno odlučiti o ponovnom otvaranju nedjeljom.
Šta trenutno propisuje Zakon o unutrašnjoj trgovini?
Neradna nedjelja u Federaciji BiH počela se primjenjivati u novembru 2024. godine, a prva nedjelja obuhvaćena novim zakonskim ograničenjima bila je 17. novembra.
Prema članu 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini, rad prodajnih objekata organizuje se od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično. Osnovno pravilo podrazumijeva zatvaranje trgovina nedjeljom i praznicima, uz određena zakonom predviđena izuzeća.
Federalno ministarstvo trgovine objavilo je i vodič kojim je pojašnjena primjena ovih pravila. Zakonsko rješenje utjecalo je na organizaciju poslovanja, raspored zaposlenih i kupovne navike građana.
Dio potrošača veće kupovine počeo je obavljati petkom i subotom, dok su trgovci prilagođavali radno vrijeme preostalim danima. Istovremeno, rasprava o ekonomskim posljedicama mjere nastavila se i nakon njenog stupanja na snagu.
Manje porodične prodavnice mogle bi dobiti posebna pravila
Prema saopćenjima Federalnog ministarstva trgovine, predstavnici nadležnih institucija, sindikata i poslodavaca razgovarali su o mogućnostima izmjene člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini.
Jedna od ideja koja se razmatra odnosi se na dozvoljavanje nedjeljnog rada određenim manjim porodičnim trgovinama, dok bi veći trgovački sistemi nastavili poslovati prema postojećim ograničenjima.
Takvo rješenje zahtijevalo bi jasno određivanje uslova za izuzeće. Među važnim pitanjima nalazi se i to bi li nedjeljom u tim trgovinama radili isključivo vlasnici ili bi se rad odnosio i na zaposlene.
Sindikalni predstavnici naglašavaju potrebu očuvanja radničkih prava, uključujući odgovarajuće naknade za eventualni rad nedjeljom. Njihov stav polazi od toga da moguće promjene ne bi trebale poništiti zaštitu zaposlenih koja je bila jedan od razloga donošenja zakona.
Važno razlikovati: Prijedlog da manje porodične prodavnice dobiju mogućnost rada nedjeljom nije isto što i usvojena zakonska izmjena. Dok nadležne institucije ne provedu potrebnu proceduru, trgovci su obavezni poštovati važeće propise i predviđena izuzeća.
Ministar govori o prometu, ekonomisti upozoravaju na lokalne razlike
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević više puta je isticao da posljedice neradne nedjelje treba procjenjivati na osnovu zvaničnih ekonomskih pokazatelja. Prema njegovim ranijim izjavama, ukupni podaci o prometu ne potvrđuju tvrdnje o ozbiljnom smanjenju potrošnje zbog zatvaranja trgovina nedjeljom.
Kako je prenio N1 BiH, ministar je i tokom oktobra 2026. godine branio ovu mjeru, naglašavajući njen značaj za zaposlene u trgovinskom sektoru.
Jedno od objašnjenja jeste da kupci nisu nužno odustali od potrošnje, nego su kupovinu preusmjerili na druge dane. Međutim, stabilan ukupan promet ne mora značiti da svaka prodavnica ostvaruje iste poslovne rezultate kao ranije.
Ekonomistica Adisa Omerbegović Arapović ukazivala je na problem različitih pravila između dva entiteta. Prema njenim izjavama za N1 BiH, takve razlike mogu utjecati na kretanje kupaca i raspodjelu potrošnje.
Posebno su osjetljive sredine u kojima građani mogu relativno jednostavno otići u susjedno područje gdje prodavnice rade nedjeljom. Zbog toga se u raspravama naglašava potreba da se, osim ukupnih ekonomskih pokazatelja, posmatraju i rezultati pojedinih općina i trgovaca.
Ključne informacije:
- Neradna nedjelja primjenjuje se od novembra 2024. godine.
- Zakonsko ograničenje odnosi se na prodajne objekte, uz propisana izuzeća.
- Razmatra se mogućnost posebnog tretmana manjih porodičnih prodavnica.
- Sindikati insistiraju na očuvanju prava zaposlenih.
- Najave izmjena ne predstavljaju dozvolu za samostalno otvaranje trgovina nedjeljom.
Inspekcije nastavljaju kontrolisati poštovanje zakona
Dok se razgovara o mogućim izmjenama, nadležni organi podsjećaju da se postojeći propisi moraju primjenjivati. Sredinom oktobra 2026. godine institucije Hercegovačko-neretvanskog kantona posebno su upozorile trgovce na obavezu poštovanja radnog vremena.
Ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK Emil Balavac poručio je da će inspekcijski nadzori biti nastavljeni i da se kršenja zakonskih odredbi neće tolerisati. O njegovom upozorenju izvještavala je i novinska agencija FENA.
Postojeći zakon već predviđa određena izuzeća za posebne vrste prodajnih objekata i djelatnosti. Također, lokalne zajednice mogu kroz propisanu proceduru zatražiti posebno izuzeće, o kojem odlučuje Vlada Federacije BiH.
Za radnike, trgovce i građane zato je najvažnije razlikovati mogućnost budućih izmjena od pravila koja trenutno uređuju rad prodavnica. O eventualnom drugačijem modelu odlučivat će nadležne institucije, uz razmatranje stavova sindikata, poslodavaca i ekonomskih pokazatelja.
Dosadašnja rasprava pokazuje da se u njenom središtu nalaze dva pitanja: kako sačuvati pravo zaposlenih na odmor i kako uvažiti različite uslove poslovanja manjih trgovina. Svaka eventualna izmjena morala bi jasno urediti oba područja kako bi trgovci i radnici znali koja prava i obaveze imaju.
