EUROPSKA BANKA POSLALA VAŽNO UPOZORENJE: OVO JE NAJMANJI IZNOS GOTOVINE KOJU TREBATE IMATI KOD KUĆE!

U današnjem članku Vam donosimo važnu preporuku švedske centralne banke koja se odnosi na čuvanje gotovine kod kuće za nepredviđene situacije. U vremenu kada sve više ljudi koristi kartice i mobilne telefone za plaćanje, stručnjaci upozoravaju da tehnički kvarovi, nestanci struje i prekidi interneta mogu otežati kupovinu osnovnih potrepština. 

Većina ljudi danas rijetko razmišlja o tome koliko gotovine ima u novčaniku. Kupovina namirnica, plaćanje računa i brojne druge svakodnevne obaveze obavljaju se bankovnim karticama ili mobilnim telefonima. Takav način života donosi mnoge pogodnosti, ali istovremeno povećava zavisnost od interneta, električne energije i bankarskih sistema koji omogućavaju elektronske transakcije.

Upravo zbog toga jedna evropska centralna banka odlučila je podsjetiti građane na važnost jednostavne finansijske pripreme. Riječ je o švedskoj centralnoj banci Sveriges Riksbank, koja je 4. marta 2026. godine objavila preporuke za jačanje sigurnosti domaćinstava u slučaju poremećaja platnih sistema.

Njena poruka privukla je veliku pažnju jer se odnosi na nešto što gotovo svaka porodica može razumjeti: mogućnost da jednog dana novac na bankovnom računu privremeno ne bude dostupan za svakodnevnu kupovinu, iako se sredstva i dalje nalaze na računu.

Koliko gotovine centralna banka preporučuje držati kod kuće?

Prema zvaničnim smjernicama Riksbanka, domaćinstva u Švedskoj trebala bi razmotriti čuvanje približno 1.000 švedskih kruna u gotovini po odrasloj osobi. Riječ je o okvirnoj rezervi namijenjenoj kupovini najvažnijih potrepština tokom jedne sedmice, ako uobičajeni sistemi plaćanja privremeno prestanu funkcionisati.

Taj iznos okvirno odgovara stotinjak eura, zavisno od kursa, ali njegova prava vrijednost proizlazi iz kupovne moći u Švedskoj. Centralna banka naglašava da svaka porodica ima drugačije potrebe i da preporučena suma ne mora odgovarati svim domaćinstvima.

Porodica s više članova, malom djecom ili osobama koje redovno koriste lijekove može imati veće troškove od osobe koja živi sama. Zbog toga se iznos ne treba posmatrati kao strogo pravilo, nego kao polazna tačka za planiranje.

Važno je naglasiti da Riksbank ne zahtijeva od građana da podignu novac iz banaka, niti preporučuje držanje cjelokupne ušteđevine kod kuće. Čak i manja količina gotovine može biti korisna ako domaćinstvo trenutno ne može izdvojiti preporučeni iznos.

Zašto novac na računu ponekad nije dovoljan?

Zamislimo situaciju u kojoj u određenom području dođe do dužeg nestanka električne energije ili prekida internetske veze. Građani pokušavaju kupiti hranu, vodu ili lijekove, ali prodajni terminali ne mogu uspostaviti vezu sa sistemima za obradu kartičnih plaćanja.

Takav problem ne mora značiti da je novac nestao s računa. Sredstva mogu biti potpuno sigurna, ali mogućnost njihovog korištenja privremeno može biti ograničena. Upravo u takvim okolnostima gotovina može predstavljati praktično rezervno rješenje, pod uslovom da je trgovci mogu prihvatiti.

Digitalizacija je posebno izražena u Švedskoj, gdje mnogi građani koriste kartice i mobilne aplikacije za gotovo sve vrste plaćanja. Zbog toga tamošnje institucije nastoje smanjiti posljedice mogućih tehničkih poteškoća.

Razlozi za prekid rada pojedinih sistema mogu biti različiti. Osim nestanka električne energije i prekida komunikacija, moguće su tehničke greške ili sigurnosni incidenti. Preporuka Riksbanka ne znači da se takav događaj neposredno očekuje, nego da je korisno imati pripremljeno alternativno rješenje.

Zašto je važno imati i sitnije novčanice?

Jedan od praktičnih detalja na koji se skreće pažnja jeste način na koji domaćinstva čuvaju gotovinu. Ako neko ima rezervu sastavljenu isključivo od velikih novčanica, plaćanje manjih iznosa može biti otežano.

U slučaju poremećaja platnog sistema prodavnice možda neće imati dovoljno novca za vraćanje kusura. Zato je korisno rasporediti rezervu na nekoliko manjih apoena, posebno ako se planira kupovina svakodnevnih proizvoda poput hljeba, mlijeka i drugih osnovnih namirnica.

Osim toga, preporučljivo je razmisliti gdje se novac čuva. Velike količine gotovine u domu mogu predstavljati sigurnosni rizik zbog krađe, požara ili slučajnog gubitka. Zbog toga je manja, pažljivo određena rezerva razumnije rješenje od gomilanja novca bez jasnog razloga.

Centralna banka preporučuje više načina plaćanja

Gotovina nije jedina mjera koju spominje švedska centralna banka. Građanima se savjetuje da, kada je moguće, imaju pristup različitim načinima plaćanja kako ne bi potpuno zavisili od jednog sistema.

Među preporukama nalazi se korištenje kartica povezanih s različitim kartičnim mrežama, poput Vise i Mastercarda. Ako jedna mreža ima tehničke poteškoće, moguće je da druga nastavi funkcionisati. Ipak, to nije zagarantovano jer pojedini poremećaji mogu istovremeno pogoditi više sistema.

U Švedskoj je veoma popularna i aplikacija Swish, koja omogućava mobilna plaćanja. Ona predstavlja dodatnu mogućnost za određene transakcije, ali također zavisi od dostupnosti potrebne tehničke infrastrukture.

Posebno se naglašava važnost fizičkih bankovnih kartica. Osobe koje su navikle plaćati isključivo telefonom mogu se naći u nezgodnoj situaciji ako im se uređaj isprazni, pokvari ili izgubi vezu s mrežom.

Zbog toga je korisno imati fizičku karticu i poznavati njen PIN. U određenim okolnostima kartica može omogućiti transakciju čak i kada standardna internetska komunikacija ne funkcioniše.

Švedska je proširila mogućnosti plaćanja bez interneta

Osim preporuka za domaćinstva, Švedska je tokom 2026. godine poduzela korake za povećanje otpornosti vlastitog platnog sistema. Od 1. jula 2026. godine proširene su mogućnosti određenih kartičnih plaćanja bez internetske veze, posebno za kupovinu osnovnih proizvoda u fizičkim prodavnicama.

Takva mogućnost predviđena je za situacije u kojima dođe do prekida komunikacija, a odnosi se na određene transakcije za hranu, lijekove i gorivo kod uključenih trgovaca.

Za korištenje ovog načina plaćanja potrebna je odgovarajuća fizička kartica s podržanom funkcijom i PIN. Dostupnost zavisi od banke koja je izdala karticu, trgovca i tehničkih uslova.

Prema informacijama Riksbanka, sistem je razvijan kako bi se omogućila kupovina osnovnih potrepština i tokom poremećaja komunikacija koji mogu potrajati do sedam dana.

Takva rješenja pokazuju da sigurnost plaćanja nije samo odgovornost pojedinaca. Banke, trgovci i nadležne institucije također moraju razvijati sisteme koji mogu nastaviti funkcionisati u otežanim okolnostima.

Šta ova preporuka znači za građane Bosne i Hercegovine?

Iako je vijest privukla pažnju širom Evrope, važno je razumjeti da švedska preporuka nije jedinstveno pravilo koje važi za sve evropske države. Ona je prvenstveno prilagođena uslovima života i plaćanja u Švedskoj.

Građani Bosne i Hercegovine mogu je posmatrati kao koristan primjer finansijske pripremljenosti, ali to ne znači da svaka osoba mora držati protuvrijednost 1.000 švedskih kruna u domaćoj valuti.

Mnogo je praktičnije razmotriti stvarne potrebe vlastitog domaćinstva. Porodica može procijeniti koliko novca troši na osnovne namirnice, lijekove i druge neophodne proizvode tokom nekoliko dana, a zatim odrediti rezervu u skladu sa svojim mogućnostima.

Posebnu pažnju tome mogu posvetiti domaćinstva u kojima žive starije osobe, mala djeca ili članovi porodice kojima je svakodnevno potrebna određena medicinska oprema ili terapija. Njihove potrebe mogu zahtijevati drugačije planiranje.

Istovremeno, preporuka ne treba biti razlog za paniku ili naglo povlačenje velike ušteđevine iz banaka. Gotovinska rezerva ima smisla samo kao dodatna sigurnost uz druge načine raspolaganja novcem.

Zašto je važno da gotovina ostane u svakodnevnoj upotrebi?

Švedska centralna banka ukazuje i na šire pitanje opstanka gotovinskog plaćanja. Ako građani potpuno prestanu koristiti novčanice, a trgovci ih sve rjeđe prihvataju, mogućnost korištenja gotovine tokom kriznih situacija može biti ograničena.

Zbog toga se povremeno korištenje gotovine posmatra i kao način očuvanja platne infrastrukture koja može biti važna kada elektronski sistemi privremeno ne rade.

To ne znači da se treba odreći savremenih tehnologija. Kartice i mobilna plaćanja ostaju praktična rješenja koja svakodnevno koriste milioni ljudi. Međutim, njihova velika zastupljenost pokazuje koliko je korisno imati i alternativu.

Poruka švedske centralne banke nije da se građanima sprema neizbježna finansijska katastrofa, nego da se jednostavnim koracima mogu bolje pripremiti za nepredviđene poteškoće.

Manja količina gotovine, fizička kartica i poznavanje različitih načina plaćanja mogu pomoći da se privremeni prekid nekog sistema lakše prebrodi. Koliko će novca domaćinstvo izdvojiti zavisi od njegovih potreba i finansijskih mogućnosti, a ne od univerzalnog iznosa koji bi svi morali slijediti.

Zvanične preporuke i dodatna objašnjenja dostupni su na stranici švedske centralne banke Sveriges Riksbank.