U današnjem članku vam donosimo jednu važnu novost iz oblasti zdravstva koja bi u narednom periodu mogla značajno promijeniti način na koji građani Bosne i Hercegovine odlaze ljekaru, preuzimaju medicinske nalaze i pristupaju vlastitoj zdravstvenoj dokumentaciji, zahvaljujući postepenom uvođenju elektronskih zdravstvenih kartona i povezivanju informacionih sistema zdravstvenih ustanova.
Digitalizacija zdravstvenog sistema u Bosni i Hercegovini mogla bi značajno promijeniti način na koji građani zakazuju preglede, preuzimaju laboratorijske nalaze i pristupaju medicinskoj dokumentaciji. Elektronski zdravstveni kartoni omogućavaju povezivanje podataka o dijagnozama, terapijama, alergijama i ranijim pregledima, čime bi se smanjila potreba za nošenjem papirnih dokumenata od jedne ustanove do druge. Pojedini kantoni već razvijaju digitalne usluge, dok se šira primjena razlikuje zavisno od tehničkih mogućnosti i nadležnih institucija. Posebno važna pitanja ostaju zaštita privatnosti pacijenata, sigurnost medicinskih podataka i pristupačnost novih usluga građanima.
Odlazak ljekaru za mnoge građane Bosne i Hercegovine još uvijek podrazumijeva pripremanje uputnica, prikupljanje ranijih nalaza i čekanje na različitim šalterima. Posebno je zahtjevno osobama koje imaju hronične bolesti, redovno obavljaju kontrolne preglede ili se liječe u više zdravstvenih ustanova.
Međutim, razvoj elektronskih zdravstvenih kartona mogao bi postepeno promijeniti takvu praksu. Umjesto da pacijenti svaki put donose dokumentaciju u papirnom obliku, zdravstveni radnici mogli bi, uz odgovarajuće ovlaštenje, pristupati potrebnim podacima putem sigurnih informacionih sistema.
Takve promjene već su dio različitih projekata u Bosni i Hercegovini, ali njihova dostupnost nije jednaka u svim dijelovima zemlje. Zdravstveni sistem organizovan je kroz više nadležnih nivoa, zbog čega se digitalna rješenja razvijaju različitom dinamikom.
Šta donosi elektronski zdravstveni karton i kako bi mogao pomoći pacijentima?
Elektronski zdravstveni karton predstavlja digitalni oblik medicinske dokumentacije u kojem se mogu čuvati informacije važne za praćenje zdravstvenog stanja pacijenta.
U zavisnosti od mogućnosti konkretnog sistema, karton može sadržavati podatke o ranijim dijagnozama, propisanoj terapiji, laboratorijskim analizama, obavljenim pregledima i poznatim alergijama.
Jedna od njegovih najvećih prednosti jeste lakše povezivanje informacija koje nastaju tokom različitih medicinskih postupaka. Kada pacijent dolazi na kontrolni pregled, ljekar bi mogao brže pronaći podatke koji su već uneseni u sistem.
To bi moglo smanjiti potrebu za ponavljanjem administrativnih postupaka i olakšati praćenje liječenja.
Posebno bi značajno bilo povezivanje domova zdravlja, bolnica, laboratorija i drugih zdravstvenih ustanova. Međutim, takva razmjena podataka zahtijeva kompatibilne informacione sisteme, jasna pravila pristupa i odgovarajuću zaštitu privatnosti.
Važno je naglasiti da samo postojanje elektronskog kartona ne znači automatski da su sve zdravstvene ustanove međusobno povezane ili da svaki ljekar može pregledati kompletnu medicinsku historiju pacijenta.
Analiza digitalnog zdravstva u BiH započela je još 2023. godine
Prema informacijama Federalnog ministarstva zdravstva, u septembru 2023. godine započela je analiza zdravstvenih informacionih sistema u Bosni i Hercegovini.
Projekt je pokrenut u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, uz finansijsku podršku Evropske unije.
Planirano je sagledavanje stepena digitalizacije primarne zdravstvene zaštite u Federaciji Bosne i Hercegovine, Republici Srpskoj i Brčko distriktu.
Posebna pažnja usmjerena je na postojeća rješenja elektronskog zdravstva, medicinsku dokumentaciju i mogućnosti poboljšanja upravljanja zdravstvenim informacijama.
Cilj takve analize nije bio samo procijeniti koliko se računari koriste u zdravstvenim ustanovama, nego i utvrditi kako postojeći sistemi mogu bolje služiti pacijentima i zdravstvenim radnicima.
Rezultati takvih procjena mogu pomoći pri planiranju budućih ulaganja u opremu, softver, sigurnost podataka i edukaciju zaposlenih.
Međutim, pokretanje analize ne znači da je istovremeno uveden jedinstven elektronski zdravstveni karton za sve građane Bosne i Hercegovine.
U Zeničko-dobojskom kantonu nastavljaju se ulaganja u digitalne kartone
Jedan od konkretnih primjera razvoja zdravstvene informacione infrastrukture dolazi iz Zeničko-dobojskog kantona.
Prema podacima objavljenim na portalu Akta.ba, početkom oktobra 2026. godine objavljena je odluka o dodjeli ugovora za softverske licence namijenjene nadogradnji postojećeg sistema elektronskih zdravstvenih kartona.
Nadogradnja se odnosi na konsultativno-specijalističke službe domova zdravlja, Opću bolnicu u Tešnju i Zavod za bolesti ovisnosti Zeničko-dobojskog kantona.
Vrijednost prihvaćene ponude iznosi 660.000 KM, a kao odabrani ponuđač naveden je MEDIT d.o.o. Sarajevo.
Takve nabavke pokazuju da se postojeći elektronski sistemi nastoje unaprijediti i proširiti na različite zdravstvene službe.
Ipak, važno je razlikovati dodjelu ugovora od potpune realizacije projekta. Nabavka softvera sama po sebi ne potvrđuje da su sve planirane funkcionalnosti već dostupne svim pacijentima.
Digitalne uputnice i recepti mogli bi smanjiti nepotrebne odlaske na šaltere
Pored elektronskih zdravstvenih kartona, digitalizacija uključuje i druge usluge koje mogu olakšati korištenje zdravstvene zaštite.
Elektronski recepti omogućavaju digitalno evidentiranje propisane terapije, dok elektronske uputnice mogu pojednostaviti upućivanje pacijenata na specijalističke preglede ili dijagnostičke postupke.
Kada su odgovarajući sistemi povezani, smanjuje se potreba za fizičkim prenošenjem dokumentacije između zdravstvenih ustanova.
Za pacijente koji redovno uzimaju terapiju ili često obavljaju preglede takva mogućnost može predstavljati značajno administrativno olakšanje.
U pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine već postoje različiti oblici digitalnih zdravstvenih usluga, uključujući rješenja razvijana u Kantonu Sarajevo.
Međutim, konkretna dostupnost elektronskih recepata, uputnica i drugih funkcionalnosti zavisi od ustanove, lokalnog informacionog sistema i važećih procedura.
Zato građani trebaju provjeravati koje su usluge dostupne kod njihovog doma zdravlja ili nadležnog zavoda zdravstvenog osiguranja.
Najveća korist mogla bi se pokazati u hitnim medicinskim situacijama
Elektronska medicinska dokumentacija posebno može biti korisna kada pacijent nije u stanju jasno objasniti vlastito zdravstveno stanje.
Naprimjer, osoba koja se zbog hitnog problema nađe u bolnici možda neće moći navesti sve lijekove koje redovno uzima ili ranije dijagnoze koje mogu biti važne za liječenje.
Ako ovlašteni zdravstveni radnici mogu brzo pristupiti pouzdanim informacijama o alergijama, terapijama i drugim relevantnim medicinskim činjenicama, to može olakšati donošenje pravovremenih odluka.
Ipak, prednosti zavise od toga jesu li podaci tačni, ažurirani i dostupni ustanovi koja pruža pomoć.
Nepotpuna ili zastarjela dokumentacija može izazvati dodatne poteškoće, pa digitalizacija mora uključivati jasnu odgovornost za unos i provjeru informacija.
U različitim propisima i konceptima elektronskog zdravstva razmatra se i korištenje jedinstvenih zdravstvenih identifikatora, čime bi se moglo olakšati povezivanje podataka o istom pacijentu.
Međutim, takva rješenja ne treba predstavljati kao univerzalno uvedenu obavezu u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Zaštita privatnosti jedan je od najvažnijih uslova
Medicinska dokumentacija sadrži neke od najosjetljivijih ličnih informacija. Podaci o bolestima, terapijama, dijagnozama i obavljenim pregledima moraju biti zaštićeni od neovlaštenog pristupa.
Zbog toga razvoj elektronskih zdravstvenih kartona ne podrazumijeva samo nabavku računara i instaliranje programa.
Potrebni su sigurnosni mehanizmi koji određuju ko smije pregledati određene podatke, pod kojim okolnostima i u koju svrhu.
Važnu ulogu imaju zaštita korisničkih naloga, evidencija pristupa, obuka zaposlenih i postupci kojima se smanjuje rizik od zloupotrebe informacija.
Posebno je značajno da pacijenti budu upoznati sa svojim pravima i načinom na koji se njihovi zdravstveni podaci obrađuju.
Povjerenje građana u digitalne usluge zavisit će i od toga koliko su sistemi pouzdani, razumljivi i transparentni.
Hoće li pacijenti moći pregledati nalaze putem interneta?
Jedna od mogućnosti koje donosi razvoj digitalnog zdravstva jeste uspostavljanje sigurnih korisničkih portala putem kojih bi pacijenti mogli pristupati određenim dijelovima medicinske dokumentacije.
Takvi portali, tamo gdje su uspostavljeni, mogu omogućiti pregled laboratorijskih nalaza, informacija o terapiji i drugih dostupnih zdravstvenih podataka.
Prednost bi bila posebno značajna osobama koje žive daleko od zdravstvenih ustanova ili zbog hroničnih bolesti često trebaju medicinsku dokumentaciju.
Ipak, nije potvrđeno da će svi građani Bosne i Hercegovine u istom trenutku dobiti pristup jedinstvenom portalu.
Razvoj takvih usluga zavisi od tehničke infrastrukture, nadležnih zdravstvenih institucija i propisa koji uređuju obradu medicinskih podataka.
Važno je voditi računa i o građanima koji ne koriste pametne telefone ili nemaju dovoljno iskustva s digitalnim uslugama.
Digitalizacija bi trebala pojednostaviti pristup zdravstvenoj zaštiti, a ne stvoriti dodatne prepreke starijim osobama i drugim pacijentima kojima je potrebna pomoć.
Šta građani Bosne i Hercegovine mogu očekivati?
Razvoj elektronskih zdravstvenih kartona predstavlja važan korak prema efikasnijem upravljanju medicinskim informacijama.
Međutim, prednosti neće zavisiti samo od tehnologije. Jednako su važni organizacija rada, obuka zdravstvenih radnika, kvalitet podataka i zaštita privatnosti.
Iskustva različitih kantona pokazuju da se digitalizacija odvija kroz više projekata i različitim tempom.
Zbog toga se ne može zaključiti da će svi papirni kartoni i nalazi uskoro biti ukinuti niti da postoji jedinstven rok za prelazak cijelog zdravstvenog sistema na elektronsku dokumentaciju.
Najvažnije je da nove usluge donesu stvarna poboljšanja u svakodnevnom životu pacijenata. To podrazumijeva manje nepotrebne administracije, lakše praćenje terapije, brži pristup dostupnim nalazima i kvalitetniju razmjenu informacija među ovlaštenim zdravstvenim radnicima.
Ako se takvi ciljevi ostvare uz odgovarajuću zaštitu ličnih podataka, elektronski zdravstveni kartoni mogli bi postati važan dio modernizacije zdravstva u Bosni i Hercegovini.
Najveći uspjeh digitalizacije neće biti samo zamjena papira računarima, nego stvaranje sistema u kojem pacijenti jednostavnije dolaze do zdravstvenih usluga, a ljekari imaju pouzdanije informacije potrebne za njihov rad.
