U današnjem članku vam donosimo nekoliko jednostavnih trikova koji mogu pomoći da se iz doma ukloni neugodan miris duvanskog dima. Soda bikarbona, sirće i citrusi mogu biti korisni za čišćenje prostorija i osvježavanje vazduha. Ipak, najbolji rezultat postiže se redovnim pranjem tekstila, provjetravanjem i izbjegavanjem pušenja u zatvorenom prostoru.

  • Duvanski dim ne ostaje samo u vazduhu, već se njegove čestice talože na zidovima, namještaju, tepisima i drugim površinama.
  • Soda bikarbona može pomoći kod neprijatnih mirisa u pojedinim vrstama tekstila i tepiha.
  • Razblaženo sirće može se koristiti na određenim tvrdim površinama, ali nije pogodno za svaki materijal.
  • Pranje zavjesa, prekrivača i drugih tkanina često je neophodno kada se miris dima stalno vraća.
  • Najefikasniji dugoročni način sprečavanja ponovnog nakupljanja duvanskog dima jeste da se u zatvorenom prostoru više ne puši.

Uporan miris: Miris cigareta može ostati u stanu mnogo duže nego što se očekuje nakon što se dim više ne vidi. Razlog je jednostavan: čestice iz duvanskog dima ne ostaju samo u vazduhu nego završavaju na gotovo svemu što se nalazi u prostoriji. Zavjese, tepisi, jastuci, garniture i odjeća posebno lako upijaju mirise, dok se naslage mogu zadržavati i na zidovima, vratima, policama i drugim čvrstim površinama. Zbog toga nekoliko minuta provjetravanja ili raspršivanje osvježivača najčešće samo privremeno promijene miris. Kada se prozori zatvore, neprijatna aroma može se brzo ponovo pojaviti jer njen izvor i dalje ostaje u materijalima.

Saznanja o takozvanom rezidualnom ili „thirdhand“ duvanskom dimu pokazuju da se komponente dima mogu zadržavati na unutrašnjim površinama i u kućnoj prašini i nakon što cigareta više ne gori. Takvi nalazi dobijeni su analizom vazduha, prašine i materijala iz zatvorenih prostora u kojima se pušilo. To objašnjava zašto samo kratko provjetravanje ne uklanja sve ono što se već nataložilo.

Soda bikarbona: Jedan od najjednostavnijih kućnih pomoćnika može biti obična soda bikarbona. Najkorisnija je kod tepiha i određenih tapaciranih površina koje su suhe i koje se mogu dobro usisati. Tanak sloj može se rasporediti po površini, ostaviti nekoliko sati, a zatim temeljno ukloniti usisivačem. Prije toga ipak treba provjeriti upute proizvođača i testirati postupak na skrivenom dijelu materijala. Otvorena posudica sa sodom može se ostaviti i u prostoru kao pomoć kod blagih mirisa, ali ne treba očekivati da mala količina praha može riješiti višegodišnje naslage duvanskog dima.

Soda bikarbona se u domaćinstvu koristi kao blago sredstvo za neutralisanje određenih mirisa, a njena efikasnost zavisi od vrste zagađenja i materijala. Praktični savjeti o njenoj upotrebi uglavnom se zasnivaju na svojstvima natrijum-bikarbonata i iskustvima u čišćenju. Ona nije dezinfekciono sredstvo niti može ukloniti sve hemijske ostatke duvanskog dima.

Čvrste površine: Police, vrata, pločice i drugi perivi dijelovi prostora često zahtijevaju više od običnog brisanja suhom krpom. Na njima se mogu nakupiti ljepljive naslage koje zadržavaju miris. Razblaženo alkoholno sirće ponekad se koristi kao kućno sredstvo za čišćenje takvih površina, ali prije nanošenja treba provjeriti da li materijal podnosi kiseline. Prirodni kamen, mramor i pojedine lakirane površine mogu se oštetiti. Posebno vrijedi očistiti gornje dijelove ormara, okvire vrata i površine koje se inače rijetko brišu, jer se na njima tokom vremena može nakupiti značajna količina prašine i ostataka dima.

Sirće sadrži sirćetnu kiselinu i može pomoći u uklanjanju određenih naslaga, ali njegova primjena zavisi od vrste materijala. Proizvođačke upute za namještaj, podove i kamen relevantnije su od univerzalnog kućnog recepta jer završni premazi različito reaguju na kiseline. Zato je testiranje na malom, neupadljivom dijelu površine važan korak.

Skriveni tekstil: Ako se nakon čišćenja i provjetravanja miris brzo vrati, vrlo često treba obratiti pažnju na tkanine. Zavjese, presvlake, dekorativni jastuci, ćebad, prekrivači i posteljina mogu dugo zadržavati miris duvana. Sve što se može prati trebalo bi oprati prema oznakama na etiketi. Kod garnitura i tepiha koji su godinama bili izloženi dimu običan kućni postupak ponekad neće biti dovoljan, pa može biti potrebno dubinsko ili profesionalno čišćenje. U izrazito zasićenim prostorijama čak i zidovi i plafoni mogu zahtijevati temeljno pranje, odgovarajući premaz i ponovno krečenje.

Porozni materijali lakše zadržavaju različite komponente dima nego glatke površine, zbog čega se miris može vraćati i nakon čišćenja vazduha. Istraživanja unutrašnjeg zagađenja pokazuju da se ostaci duvanskog dima mogu taložiti u prašini i materijalima. To podržava potrebu za pranjem i fizičkim uklanjanjem naslaga, a ne samo njihovim prekrivanjem mirisom.

Svjež miris: Limun, pomorandža i drugi citrusi mogu biti prijatan završni dodatak nakon čišćenja. Kore sadrže aromatična ulja, pa nekoliko komada u posudi ili kratko zagrijavanje kore u vodi može prostoru dati svježiji miris. Ipak, važno je razumjeti redoslijed: prvo treba ukloniti što više izvora duvanskog mirisa, a tek onda koristiti mirisne dodatke. Citrusi ne uklanjaju nataložene ostatke sa zavjesa, zidova ili namještaja, pa njihov miris ne bi trebalo koristiti kao zamjenu za stvarno čišćenje.

Aroma citrusa potiče od hlapljivih spojeva prisutnih u kori voća. Oni mogu promijeniti subjektivni miris prostora, ali ne uklanjaju fizičke naslage duvanskog dima. Zbog toga je njihova uloga prvenstveno mirisna i završna, dok se stvarno uklanjanje ostataka postiže pranjem, čišćenjem i provjetravanjem.

Dobar protok: Provjetravanje je i dalje važan dio cijelog procesa. Mnogo je efikasnije napraviti kratku i snažnu izmjenu vazduha otvaranjem više prozora nego satima držati samo jedan prozor blago otvoren. Ako prostorija ima dobru ventilaciju, svjež vazduh može pomoći da se smanji količina čestica i mirisa koji su još prisutni u vazduhu. Međutim, ono što je već ušlo u tekstil i nataložilo se po površinama neće nestati samo zahvaljujući promaji, pa najbolje rezultate daje kombinovanje provjetravanja s detaljnim čišćenjem.

Ventilacija smanjuje koncentraciju zagađivača koji se trenutno nalaze u unutrašnjem vazduhu tako što ih zamjenjuje spoljnim vazduhom. Ipak, naslage na površinama predstavljaju poseban izvor koji može ostati prisutan i nakon izmjene vazduha. Zato se u preporukama za unutrašnji prostor ventilacija i čišćenje posmatraju kao različite, ali povezane mjere.

Trajno rješenje: Najviše posla može biti uzaludno ako se nakon generalnog čišćenja nastavi redovno pušiti u istoj prostoriji. Tada se nove čestice ponovo talože na već očišćenim površinama i miris se vraća. Zbog toga kućni trikovi imaju smisla kao pomoć pri uklanjanju postojećih naslaga, ali ne rješavaju uzrok. Ako je cilj dugoročno imati prostor bez duvanskog mirisa i smanjiti izloženost drugih ukućana dimu, najvažniji korak jeste da se pušenje potpuno premjesti izvan zatvorenog prostora.

Zdravstvene institucije upozoravaju da ventilacija, osvježivači i čišćenje ne mogu učiniti zatvoreni prostor bezbjednim dok se u njemu aktivno puši. Najefikasnija mjera protiv pasivnog izlaganja duvanskom dimu jeste prostor bez pušenja. Ovaj zaključak zasniva se na višedecenijskim medicinskim i javnozdravstvenim istraživanjima o uticaju duvanskog dima na ljude koji ga udišu.

RELATED ARTICLESMORE FROM AUTHOR