Tema današnjeg članka je priča o životnim navikama jednog od najpoznatijih kardiohirurga na svijetu i jednostavnim izborima koji, prema njegovom mišljenju, mogu doprinijeti zdravijem srcu i kvalitetnijem životu. Iako se često govori o skupim tretmanima i savremenoj medicini, ponekad upravo male svakodnevne odluke imaju najveći značaj za naše dugoročno zdravlje.
Postoje ljudi koji iza sebe ostave mnogo više od profesionalnih dostignuća. Njihov način života postaje inspiracija generacijama koje dolaze, a među takvim osobama bio je i poznati kardiohirurg Majkl Debejki. Tokom dugogodišnje karijere pomagao je hiljadama pacijenata, učestvovao u razvoju savremenih hirurških metoda i ostao aktivan čak i u veoma poznim godinama. Njegov primjer često se navodi kada se govori o disciplini, odgovornosti i brizi o vlastitom organizmu.
Iako je bio vrhunski stručnjak u oblasti medicine, smatrao je da se zdravlje ne može sačuvati samo zahvaljujući ljekarima i bolnicama. Vjerovao je da svaki čovjek svojim svakodnevnim izborima može uticati na stanje organizma mnogo prije nego što se pojavi potreba za liječenjem. Upravo zbog toga često je govorio da su dosljednost i umjerenost važniji od kratkotrajnih dijeta i pomodnih trendova.
Tokom karijere susreo se s velikim brojem ljudi koji su razvili ozbiljne bolesti srca. To iskustvo dodatno ga je uvjerilo da prevencija ima ogromnu vrijednost. Smatrao je da male promjene, kada postanu svakodnevna navika, mogu donijeti mnogo bolje rezultate nego povremeni pokušaji naglih promjena načina života.
- Posebnu pažnju posvećivao je svakodnevnom kretanju. Nije zagovarao iscrpljujuće treninge niti sate provedene u teretani. Umjesto toga, preporučivao je običnu šetnju, smatrajući da je upravo hodanje jedan od najjednostavnijih načina da se održi dobro stanje srca, pluća i krvnih sudova. Redovno kretanje, čak i kada nije intenzivno, doprinosi boljoj cirkulaciji, većoj izdržljivosti i lakšem obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
Njegov dnevni raspored bio je pažljivo organizovan. Volio je rano započeti dan i prije poslovnih obaveza odvojiti vrijeme za lagane vježbe koje pokreću tijelo. Nije težio savršenim sportskim rezultatima, već je želio da organizam ostane pokretan, snažan i spreman za sve izazove koje donosi radni dan. Smatrao je da upravo jutarnja aktivnost može povećati energiju i poboljšati koncentraciju.
Kada je riječ o ishrani, nije podržavao pretjerana odricanja niti rigorozne režime. Umjesto toga, savjetovao je uravnotežen način prehrane u kojem dominiraju svježe i manje prerađene namirnice. Na njegovom jelovniku često su se nalazili povrće, riba, integralne žitarice i lagani obroci koji organizmu pružaju potrebne hranjive tvari bez pretjeranog unosa masnoća.
Posebno je naglašavao važnost umjerenosti prilikom konzumiranja maslaca i veoma masne hrane. Smatrao je da upravo dugoročno smanjenje takvih namirnica može imati pozitivan uticaj na zdravlje srca i krvnih sudova. Umjesto velikih porcija, birao je manje obroke raspoređene tokom dana, vjerujući da kvalitet hrane ima veću vrijednost od same količine.
Jednostavne stvari često naprave najveću razliku. Svaki dan malo prošetati, pojesti nešto zdravo, dovoljno se naspavati i ne nervirati se zbog sitnica može pomoći da se čovjek osjeća bolje. Nije potrebno sve promijeniti odjednom. Dovoljno je svaki dan napraviti jedan mali korak koji će koristiti našem tijelu i našem srcu.
Osim fizičkog zdravlja, veliku važnost pridavao je i mentalnoj aktivnosti. Redovno je čitao stručnu literaturu, pratio nova medicinska saznanja i smatrao da mozak treba stalno razvijati. Vjerovao je da učenje ne bi trebalo prestati bez obzira na godine, jer intelektualna aktivnost doprinosi očuvanju sposobnosti razmišljanja i kvalitetnijem životu.
Još jedna vrijednost koju je isticao bio je osjećaj svrhe. Smatrao je da ljudi koji imaju razlog da ustanu svakog jutra često ostaju motivisaniji, sretniji i aktivniji. Zato je savjetovao da se ni nakon odlaska u penziju ne odustaje od hobija, volontiranja, rada ili druženja s ljudima. Aktivan društveni život, prema njegovom mišljenju, važan je koliko i pravilna prehrana.
Posebno je upozoravao na štetne posljedice stresa. Smatrao je da dugotrajna napetost može ostaviti ozbiljne posljedice na cijeli organizam, naročito na kardiovaskularni sistem. Umjesto da stres ublažavaju nezdravim navikama, preporučivao je šetnje u prirodi, razgovor s prijateljima, vrijeme provedeno s porodicom, čitanje, muziku ili druge aktivnosti koje čovjeku donose zadovoljstvo i mir.
Veliku pažnju pridavao je i kvalitetnom odmoru. Dovoljno sna, redovan ritam života i vrijeme za opuštanje bili su sastavni dio njegove svakodnevice. Smatrao je da organizam najbolje funkcioniše kada postoji ravnoteža između rada, odmora, pravilne prehrane i fizičke aktivnosti.
Njegov život pokazuje da dugovječnost vjerovatno nije rezultat jednog čudesnog recepta niti posebnog lijeka. Mnogo je vjerovatnije da je riječ o spoju brojnih malih navika koje se godinama ponavljaju. Redovno kretanje, uravnotežena ishrana, mentalna aktivnost, kontrola stresa, kvalitetan san i osjećaj životne svrhe činili su temelje njegovog pristupa zdravlju.
Najvažnija poruka koju možemo izvući iz njegovog primjera jeste da se dobro zdravlje ne gradi preko noći. Svaka šetnja, svaki kvalitetan obrok, svaka odluka da odvojimo vrijeme za odmor ili naučimo nešto novo predstavlja ulaganje u budućnost. Upravo takve male odluke, ponavljane iz dana u dan, mogu tokom godina donijeti veliku korist našem tijelu, srcu i ukupnom kvalitetu života
