Tema današnjeg članka govori o tome koliko stanje organizma nakon šezdesete godine može otkriti o načinu života koji je osoba vodila decenijama ranije. Mnogi ljudi vjeruju da su dug život i dobro zdravlje samo stvar sreće, ali stručnjaci sve češće upozoravaju da upravo svakodnevne navike imaju najveći uticaj na to kako ćemo stariti.
Kada čovjek dođe u poznije godine bez ozbiljnih zdravstvenih problema, to je često znak da je njegovo tijelo uspjelo zadržati određenu ravnotežu i otpornost. Ljudi koji i nakon šezdesete ostaju pokretni, aktivni i mentalno stabilni uglavnom nisu do toga došli slučajno. Tokom života donosili su male, ali važne odluke koje su njihov organizam štitile od postepenog propadanja. Upravo te sitne navike, koje mnogi zanemaruju dok su mlađi, kasnije mogu napraviti ogromnu razliku.
Jedan od najvećih neprijatelja dugovječnosti jesu bolesti srca. Srce je organ koji pokreće čitavo tijelo i svaki problem vezan za njega može izazvati ozbiljne posljedice. Mnogi ljudi godinama žive s visokim pritiskom ili lošom cirkulacijom, a da toga nisu ni svjesni. Opasnost je upravo u tome što se simptomi često pojavljuju tek kada bolest uznapreduje. Zbog toga nije rijetkost da prvi ozbiljan znak problema bude srčani udar ili infarkt.
Osobe koje uspiju očuvati zdravlje srca uglavnom imaju više energije, lakše podnose fizičke napore i duže zadržavaju vitalnost. Dobro srce omogućava pravilnu cirkulaciju krvi, a samim tim i dovoljno kiseonika za mozak i ostale organe. Upravo zato stručnjaci stalno naglašavaju koliko su važne fizička aktivnost, zdrava prehrana i smanjenje stresa.
Veliku prijetnju predstavlja i dijabetes, bolest koja ne utiče samo na nivo šećera u krvi nego polako oštećuje čitav organizam. Mnogi ljudi dugo ne osjećaju ozbiljne simptome, pa problem otkriju tek kada nastupe komplikacije. Dijabetes može oslabiti krvne sudove, izazvati probleme s vidom, oštetiti nerve i poremetiti rad bubrega.
- Ljudi koji uspiju izbjeći ovu bolest često imaju stabilniji metabolizam i više energije tokom dana. Njihov organizam lakše reguliše šećer i bolje se prilagođava promjenama koje dolaze sa starenjem. Upravo zbog toga ljekari savjetuju da se još u mlađim godinama vodi računa o ishrani, tjelesnoj težini i svakodnevnom kretanju. Čak i jednostavne navike poput redovne šetnje ili smanjenog unosa šećera mogu dugoročno pomoći organizmu da ostane zdraviji.
Ozbiljan problem koji može potpuno promijeniti život jeste i moždani udar. On nastaje kada mozak ne dobija dovoljno krvi ili kada dođe do pucanja krvnog suda. Posljedice mogu biti veoma teške i često ostavljaju trajne promjene. Neki ljudi nakon moždanog udara imaju problema s govorom, pamćenjem ili pokretima, dok drugi postaju potpuno zavisni od pomoći porodice.
Oni koji uspiju sačuvati zdravlje krvnih sudova i do kasnijih godina uglavnom imaju bolju cirkulaciju i snažniji vaskularni sistem. Takav organizam sporije stari, a mentalne sposobnosti ostaju očuvane mnogo duže. Mozak je organ kojem je potreban konstantan dotok kiseonika, zbog čega zdrava cirkulacija igra ogromnu ulogu u kvalitetu života.
Među bolestima koje izazivaju najveći strah svakako se nalazi i rak. Iako genetika može imati određeni uticaj, stručnjaci ističu da način života često značajno utiče na rizik od razvoja malignih bolesti. Pušenje, loša prehrana, stres i nedostatak fizičke aktivnosti samo su neki od faktora koji mogu povećati opasnost.
S druge strane, organizam sa snažnim imunitetom često uspijeva lakše prepoznati i zaustaviti abnormalne ćelije prije nego što izazovu ozbiljne posljedice. Ljudi koji tokom života vode računa o sebi, redovno odlaze na preglede i pokušavaju izbjeći štetne navike uglavnom imaju veće šanse da očuvaju zdravlje i u starijim godinama. Upravo prevencija često spašava život, jer mnoge bolesti mogu biti uspješno liječene ako se otkriju na vrijeme.
Posebno važna za kvalitet života jesu i pluća. Bez dovoljno kiseonika nijedan organ ne može pravilno funkcionisati. Hronične bolesti pluća često dovode do umora, slabosti i problema sa svakodnevnim aktivnostima. Ljudi koji imaju zdrava pluća uglavnom lakše dišu, bolje spavaju i imaju više snage čak i u poznim godinama.
Dugogodišnje pušenje i zagađen zrak dodatno povećavaju rizik od ozbiljnih problema s disanjem. Zbog toga stručnjaci stalno upozoravaju koliko je važno voditi računa o plućima prije nego što nastanu trajna oštećenja. Čak i umjerena fizička aktivnost može pomoći plućima da duže ostanu snažna i funkcionalna.
- Ipak, dug život nije samo pitanje toga koliko godina neko ima. Mnogo je važnije kako te godine izgledaju. Nije isto doživjeti starost uz energiju, samostalnost i vedar duh ili godine provoditi u bolovima i zavisnosti od drugih ljudi. Upravo zato sve više ljudi pokušava ulagati u svoje zdravlje mnogo prije nego što se pojave prvi ozbiljni problemi.
Zdrava ishrana, redovno kretanje i kvalitetan san imaju mnogo veću moć nego što mnogi misle. Organizam pamti način na koji ga tretiramo kroz godine. Ljudi koji se hrane prirodnije, manje sjede i redovno kontrolišu zdravlje često imaju više šansi da ostanu vitalni i u dubokoj starosti.
Osim fizičkog zdravlja, veliku ulogu imaju i emocije te odnosi s drugim ljudima. Oni koji održavaju prijateljstva, druže se i ostaju povezani s porodicom često imaju bolje mentalno stanje i manje problema sa stresom i depresijom. Usamljenost može ozbiljno narušiti zdravlje, čak i kada osoba nema velike fizičke tegobe.
Na kraju, stručnjaci naglašavaju da niko ne može sa sigurnošću znati koliko će dugo živjeti. Genetika i životne okolnosti uvijek igraju određenu ulogu. Međutim, odsustvo ozbiljnih bolesti nakon šezdesete godine često pokazuje da je organizam sačuvao snagu i otpornost. Zato mnogi vjeruju da dugovječnost nije samo poklon sudbine, već rezultat godina pažnje prema sebi, svom tijelu i navikama koje svakodnevno oblikuju naše zdravlje
