U današnjem članku vam pišemo o predijabetesu, stanju koje je postalo sve češće, ali mnogi nisu ni svesni da se nalaze u tom stadijumu.

Predijabetes je stanje u kojem je nivo šećera u krvi povišen, ali još uvek nije dovoljno visok da bi se dijagnostikovao dijabetes tipa 2. Iako se čini da nije toliko ozbiljno, predijabetes je zapravo signal za alarm jer može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.

Predijabetes se obično dijagnostikuje kada je jutarnji nivo šećera u krvi između 5,6 i 6,9 mmol/l, što pokazuje da pankreas već ima poteškoća u proizvodnji insulina. Iako mnogi ne primete nikakve simptome, ovo stanje je ozbiljan faktor rizika za razvoj dijabetesa tipa 2, koji može izazvati komplikacije na srcu, bubrezima, očima i nervima. Srećom, predijabetes je stanje koje je reverzibilno uz promene u ishrani i fizičkoj aktivnosti. Time se može sprečiti prelazak u dijabetes tipa 2 i smanjiti rizik od ozbiljnih posledica.

Iako se predijabetes često ne dijagnostikuje, za njegovu potvrdu potrebna je laboratorijska analiza. Vrednosti glikemije između 5,6 i 6,9 mmol/l mogu delovati kao normalne, ali zapravo označavaju prelaznu fazu ka dijabetesu. Drugi test, poznat kao test opterećenja glukozom (OGTT), može da potvrdi ovu dijagnozu. Takođe, glikozilirani hemoglobin A1c može ukazati na predijabetes ako je vrednost između 5,7 i 6,4. Ako ste imali bilo koji od ovih rezultata, važno je da preduzmete korake da se stanje poboljša.

Jedan od najvažnijih koraka za upravljanje predijabetesom je promena ishrane. Namirnice bogate vlaknima, kao što su pasulj, mahunarke, voće sa jestivom kožicom i integralne žitarice, mogu pomoći u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi. Takođe, hrana sa nižim glikemijskim indeksom (GI) – kao što su povrće, mahunarke i orašasti plodovi – manje utiče na nivo glukoze u krvi. Kombinovanjem ovih namirnica sa izvorima proteina, poput nemasnog mesa, ribe, jaja i tofu proizvoda, može se postići ravnoteža koja je ključna za prevenciju razvoja dijabetesa.

Nutricionisti preporučuju i smanjenje unosa visokih GI namirnica, kao što je beli pirinač, koji brzo podiže nivo šećera. Ako se takve namirnice kombinuju sa povrćem i zdravim mastima, njihova apsorpcija može biti sporija, čime se sprečava nagli porast šećera. Takođe, važno je pratiti veličinu porcija i izbegavati prejedanje, što dodatno pomaže u održavanju ravnoteže u organizmu.

  • Pored ishrane, fizička aktivnost igra ključnu ulogu u kontroli predijabetesa. Redovno vežbanje povećava osetljivost tela na insulin, što znači da pankreas ne mora da proizvodi toliku količinu ovog hormona. Samo 30 minuta umjerenog aerobnog vežbanja, poput brze šetnje, nekoliko puta nedeljno može značajno poboljšati kontrolu šećera u krvi.

Još jedan važan savet je da se izbegavaju zaslađivači i gazirani napici, koji sadrže visok nivo kalorija i brzo svarljive ugljene hidrate, što može destabilizovati nivo šećera. Umesto njih, najbolje je piti vodu ili biljne čajeve, koji nemaju kalorije i pomažu u hidrataciji bez negativnog uticaja na glukozu u krvi.

Ukoliko se ne preduzmu odgovarajući koraci, predijabetes može napredovati u dijabetes tipa 2, koji nosi ozbiljne posledice po zdravlje. Međutim, uz pravilnu ishranu, fizičku aktivnost i redovne medicinske preglede, moguće je sprečiti ovu tranziciju i potpuno se oporaviti.

Zdrav način života, uz kontrolu ishrane i fizičke aktivnosti, ključan je za sve koji žele da izbegnu razvoj dijabetesa tipa 2. Prepoznavanje predijabetesa na vreme daje mogućnost da se stanje potpuno okrene, što je odlična prilika da se preduzmu pravovremene mere za dugoročno zdravlje