Danas ćemo se baviti temom koja postaje sve važnija u današnjem društvu: prevencija raka kroz ishranu i stil života. Iako možda zvuči kao nešto što se tiče samo onih koji imaju dijagnozu, zapravo svi možemo doprineti smanjenju rizika od nastanka ove opake bolesti, i to na jednostavne načine, kroz svakodnevne izbore.
U ovom članku razmotrićemo nekoliko ključnih namirnica i napitaka koji mogu uticati na naše zdravlje, kao i bolje alternative koje bismo trebali uvesti u svoju svakodnevicu.
Voćni sokovi i sportski napici su među najčešćim napicima koje mnogi smatraju zdravim, ali stvari nisu baš tako jednostavne. Naizgled nevini sokovi mogu zapravo doneti više štete nego koristi. Problem leži u tome što se u procesu pravljenja soka uklanjaju vlakna iz voća, a ostaje samo šećer. Kroz to, voćni sokovi brzo povećavaju nivo šećera u krvi, što može izazvati skokove inzulina i povećan apetit.
Ovo, u kombinaciji s unosom većeg broja kalorija, može dovesti do prekomerne težine i insulinske rezistencije, a dugoročno čak i do hormonalnih disbalansa. Smjernice za prevenciju raka, kao što su preporuke Američkog društva za borbu protiv raka (ACS) i Svetske organizacije za istraživanje raka (WCRF), naglašavaju da bi trebalo ograničiti zaslađene napitke, jer su povezani s viškom kilograma i povećanim rizikom od brojnih bolesti. Bolja opcija bi bila voda, mineralna voda, nezaslađeni čajevi ili cijelo voće umesto soka.
- Još jedna kategorija koju bismo trebali pažljivo birati su biljna mlijeka s okusima, kao što su vanilija ili čokolada. Iako su biljka mlijeka generalno dobri izbori, varijante s okusima često dolaze s dodatim šećerima i zaslađivačima. To znači da možete nesvesno unositi veće količine šećera nego što mislite. Ove varijante također sadrže brojne aditive koji se koriste za poboljšanje teksture i okusa. Stručnjaci preporučuju da birate nezasađena biljna mlijeka i pažljivo pročitate deklaracije kako biste se klonili nepotrebnog unosa šećera. Dobar izbor bi bila sojina ili graška mlijeka, koja imaju bolji nutritivni profil i obično su bez dodataka.
Onda dolazimo do teme proizvoda s umjetnim zaslađivačima, koja je često sporna. Neki zaslađivači, poput aspartama, 2023. godine bili su klasifikovani kao “moguće kancerogeni” prema IARC-u (Međunarodnoj agenciji za istraživanje raka), što stvara zbrku u javnosti. Nažalost, ne postoji jasan odgovor – postoji rizik, ali se on odnosi na doze koje unosimo, a ne na same zaslađivače. Iako se mnogi “diet” proizvodi reklamiraju kao zdravi, oni često mogu održavati naviku za slatkim, što samo povećava unos kalorija i smanjuje našu otpornost na šećer. Zato stručnjaci savjetuju da se ne oslanjamo na zaslađivače kao zamjenu za šećer, već da polako smanjujemo unos slatkih napitaka i prelazimo na prirodnije alternative kao što su voda, nezaslađeni čajevi ili kafa bez zaslađivača.
Kratko pravilo koje se lako pamti je: ako želite čistiju svakodnevnu ishranu koja ide u korist dugoročnom zdravlju, pijte kalorije što manje (izbegavajte zaslađene sokove, sportske napitke i “fit” napitke), birajte nezaslađeno (biljna mlijeka, jogurti, pahuljice) i smanjite i šećer i “zamene za šećer” koliko možete. Ove promene, iako nisu magične, mogu značajno smanjiti rizik od prekomerne telesne mase, upala i hormonalnih oscilacija, što su faktori koji pokreću niz ozbiljnih bolesti, uključujući rak.
Na kraju, najvažnija stvar koju treba razumeti u vezi sa prevencijom raka je da to nije pitanje samo jedne određene namirnice. Prevencija je zapravo skup dobrih navika koje se odnose na to šta pijete svakodnevno, koliko često unosite dodane šećere, koliko se krećete, kakav vam je san i kako održavate zdravu telesnu masu. To je obrazac. Zato se vodeće smjernice slažu da je korisno ograničiti zaslađene napitke i ultraprocesiranu hranu, jer ove navike povećavaju rizik od debljanja i hroničnih upala, koji su osnova mnogih bolesti, uključujući rak.
Jedan od ključnih razloga zašto je pijenje kalorija tako podmuklo je taj što napici poput sokova i sportskih napitaka brzo ulaze u organizam i uzrokuju nagli porast šećera u krvi, ali bez vlakana i bez osjećaja sitosti. Tako možete popiti 200-500 kcal, a da vaš mozak to ne prepozna kao obrok, što nas može navesti na unos više kalorija nego što smo planirali. Smjernice Američkog društva za borbu protiv raka jasno naglašavaju da bi zdrav obrazac ishrane trebao da se temelji na ograničavanju šećerom zaslađenih napitaka
