U vremenu kada deca sve više vremena provode ispred ekrana telefona, tableta i računara, roditelji se često pitaju koji je to najbolji način da se njihovom detetu omogući zdrav razvoj tela i uma.

Tradicionalni sportovi svakako imaju svoje mesto, ali sve više stručnjaka naglašava važnost aktivnosti koje povezuju kretanje, muziku i zajedništvo. Upravo na toj liniji nalazi se i folklor, za koji doktor Ranko Rajović, stručnjak za razvoj dečijeg mozga i osnivač programa NTC sistema učenja, kaže da predstavlja jedan od najboljih treninga za dete.

Folklor i razvoj mozga

Prema Rajoviću, deca u ranom uzrastu uče najviše kroz pokret. Svako kretanje stimuliše razvoj neuronskih veza, a kada se ono kombinuje sa ritmom i muzikom, efekat je još snažniji. Učenje koreografija u folkloru zahteva od dece da pamte, povezuju i ponavljaju niz pokreta, što direktno utiče na razvoj pažnje, koncentracije i memorije. Na taj način, dete nesvesno razvija sposobnosti koje će mu kasnije koristiti u školi – od boljeg učenja jezika, matematike, do lakšeg pamćenja informacija.

Rajović naglašava da je učenje danas preopterećeno suvim informacijama, dok deci nedostaje praktično iskustvo i aktivno uključivanje više čula. Folklor upravo to nudi – spoj vida, sluha, dodira i kretanja. Kada dete uči da uhvati partnera za ruku, da prati ritam muzike i da zapamti niz koraka, ono aktivira čitav niz moždanih funkcija.

Zdravlje i fizički razvoj

Folklor nije samo mentalni trening. On je i sjajan način da dete razvija kondiciju, pravilno držanje tela i motoriku. Iako na prvi pogled ne deluje naporno kao fudbal ili košarka, folklorne igre zahtevaju snagu, koordinaciju i izdržljivost. Skokovi, poskoci, brzi okreti i čučnjevi jačaju mišiće, razvijaju zglobove i čuvaju kičmu. Deca koja se bave folklorom obično imaju bolje držanje i razvijeniji osećaj za ravnotežu.

Doktor Rajović podseća da je savremeni način života doneo ozbiljne probleme – deca sve češće imaju kriva leđa, spuštena stopala ili višak kilograma. Umesto da sate provode sedeći, bolje je da vreme utroše na aktivnost koja ih podstiče da se kreću, a folklor to čini na zabavan i društveno prihvatljiv način.

Socijalizacija i emocionalni razvoj

Jedan od ključnih benefita folklora jeste i razvijanje socijalnih veština. Za razliku od mnogih sportova gde se akcenat stavlja na individualni uspeh ili takmičarski duh, folklor neguje timski rad i zajedništvo. Deca uče da budu deo grupe, da se usklađuju sa drugima i da zajednički stvaraju harmoniju pokreta.

Osim toga, nastupi na priredbama i festivalima jačaju samopouzdanje. Kada dete stane na scenu i pokaže ono što je naučilo, ono ne samo da savladava tremu, već i gradi veru u sopstvene sposobnosti. Rajović ističe da je upravo ovakav oblik učenja – kroz igru, muziku i javne nastupe – ono što deci ostaje za ceo život.

Čuvanje tradicije i identiteta

Folklor nije samo fizička aktivnost – on je i čuvar kulture i tradicije. Dok deca uče igre iz različitih krajeva, ona istovremeno upoznaju istoriju, običaje i vrednosti svoga naroda. Na taj način razvijaju osećaj pripadnosti, ali i poštovanje prema različitostima, jer folklor okuplja decu iz različitih sredina.

Rajović naglašava da deca danas uče previše teorijski, dok im nedostaje iskustvo koje povezuje emocije i znanje. Kada dete obuče narodnu nošnju, uhvati se za ruke sa svojim vršnjacima i zapleše u ritmu, ono uči kroz doživljaj – a upravo se takvo učenje najduže pamti.

Zašto je folklor idealan odgovor na izazove današnjeg vremena

Roditelji često misle da dete mora da ide na više različitih aktivnosti – jedan sport za fizičku kondiciju, muzičku školu za ritam i kulturu, radionicu za razvijanje memorije. Međutim, folklor u sebi objedinjuje sve te elemente. On razvija telo, um, emocije i socijalne veštine.

U vremenu digitalizacije, kada deca lako postaju pasivna, folklor je aktivnost koja vraća osmeh, pokret i zajedništvo. Kako kaže doktor Rajović, najvažnije je da dete uči kroz igru i kretanje, jer je to prirodan način na koji mozak najbolje funkcioniše. A folklor upravo nudi savršen spoj igre, muzike i učenja.

Ako želite da vaše dete raste zdravo, samopouzdano i spremno za izazove budućnosti, folklor je idealan izbor. On nije samo trening za telo, već i trening za mozak, srce i dušu. Doktor Rajović s pravom podseća roditelje da se najbolje uči onda kada se učenje poveže sa igrom, emocijom i pokretom – a upravo to folklor pruža svakom detetu.