U današnjem članku bazirat ćemo se na zdravlje.Jasno nam je svima da bi kvalitetno vodili svoj život jako nam je bitno naše zdravlje.U nastavku teksta pročitajte savjete doktora kako bi očuvali najbitnije,zdravlje.
Slabost srca predstavlja jedan od najčešćih zdravstvenih problema današnjice, posebno u našem regionu, a kardiovaskularne bolesti se nalaze na vrhu liste uzročnika smrtnosti. Ova tema je od izuzetnog značaja jer utiče na kvalitet i dužinu života miliona ljudi. Ugledni kardiolog, prof. dr Petar Seferović, u razgovoru za RTS detaljno je objasnio kako dolazi do slabljenja srčanog mišića i šta se može učiniti da se srce očuva zdravim.
Profesor ističe da su mnogi od nas već čuli kako su masna hrana, šećer i alkohol štetni po zdravlje, ali naglašava da nije problem u postojanju tih namirnica u našim životima – već u njihovoj preteranoj konzumaciji. Po njemu, ključ je umerenost u svemu. Ako se ta ravnoteža postigne, rizik za pojavu ozbiljnih srčanih problema drastično se smanjuje.
- Objašnjavajući uzroke slabljenja srca, profesor navodi da se ono najčešće javlja kao posledica bolesti koronarnih arterija – krvnih sudova koji snabdevaju srce kiseonikom. Kada se te arterije začepe ili sužene, srčani mišić više ne dobija dovoljno kiseonika, što vremenom dovodi do njegove slabosti. Zbog toga je cilj savremene kardiologije da se ovakve situacije na vreme prepoznaju i spreče.
Veliku pažnju prof. dr Seferović poklanja fizičkoj aktivnosti, koja po njegovim riječima ima nesagledive koristi, čak i kod osoba koje već boluju od srčane slabosti. On svakog dana praktikuje jednostavne vježbe koje podsjećaju na klasične školske gimnastičke pokrete – pokreti ruku, vrata, kukova, lagani sklekovi, trbušnjaci i zgibovi. Ipak, to nije dovoljno. Ističe značaj svakodnevnog kretanja i cilja od 7.500 koraka dnevno, što je otprilike pola sata hoda. Naglašava da svi ti pokreti – bilo uzbrdo, nizbrdo, po stanu ili vani – doprinose jačanju srca.
Međutim, profesor i upozorava da se ne treba zalijetati u pretjeranu fizičku aktivnost bez pripreme. Navodi primjer dvojice svojih poznanika koji su, u želji da zadive svoje mlade supruge i da oblikuju tijelo, počeli s intenzivnim treninzima bez prethodnog iskustva. Obojica su, nažalost, preminula u teretani, jedan nakon osam mjeseci, drugi nakon godinu dana. Profesor time jasno poručuje: nije sve što je aktivno i korisno – dobro ako je prekomjerno. Svako mora poznavati sopstvene granice i osluškivati signale svog tijela.
Kao poseban faktor rizika ističe povišen krvni pritisak, koji, ako se ne kontroliše, može ozbiljno oštetiti srce. Savetuje da se izbjegava dosoljavanje hrane, te da se pritisak održava u granicama 140 sa 90. Naglašava važnost redovnog mjerenja, ali ne prečestog – idealno dva puta sedmično, ne ujutro, jer je tada pritisak prirodno viši, već oko podneva ili u ranim večernjim satima.
- Još jedan važan faktor koji ne smijemo zanemariti je stres, posebno onaj hronični, koji proizlazi iz nesigurnosti, potrebe za dokazivanjem, stalne borbe za reputaciju i opstanak. Ova vrsta stresa povećava aktivnost simpatičkog nervnog sistema, što ubrzava srčani ritam, podiže krvni pritisak i povećava rizik od aritmija, koje mogu biti veoma opasne. Profesor nas podsjeća da je srce izuzetno sofisticiran organ, ali da prekomjerna aktivnost – više od 60 otkucaja u minuti u mirovanju – dovodi do njegovog ubrzanog trošenja.
U kontekstu prevencije, naglašava se i važnost genetskih predispozicija. Ako u porodici postoji istorija preranih smrti izazvanih kardiovaskularnim problemima, posebno je važno da se obave dodatni pregledi, i to ranije nego kod osoba bez takvih porodičnih rizika.
Na kraju, profesor ističe da je postavljanje tačne dijagnoze ključni korak ka uspješnom liječenju. Srčana slabost nije bolest koja se može potpuno izliječiti, ali se može efikasno kontrolisati uz pravilnu terapiju, promjene životnih navika i redovne kontrole. Osobe koje pate od ovog oboljenja često se žale na umor, loš san, malaksalost, otečene noge i stomak, te značajno smanjenje radne sposobnosti. Upravo zbog toga, svaka sumnja na ovakvo stanje mora biti ozbiljno shvaćena i medicinski ispitana.
Uz pravovremenu dijagnozu, umerenost u životnim navikama i brigu o sebi, moguće je značajno produžiti i poboljšati kvalitet života čak i kod teških srčanih oboljenja.
