U današnjem članku ppisat ćemo o bolesti koja zauzima sve veće mjesto u svijetu a to dijabetes.Kada je riječ o prvim simptomima ove bolesti jako teško su uočljivi.Veliki doprinos bolesti dijabetesa donosi nam konzumiranje nezdrave hrane ili veće količine hrane obogaćene nezdravim šećerima.
Savremeni način života, ispunjen nezdravom hranom, velikim količinama industrijski prerađenih namirnica, nedostatkom fizičke aktivnosti i svakodnevnim stresom, često postaje „recept“ za razvoj dijabetesa.
Doktor Saša Kiković, endokrinolog sa VMA, ističe da su prvi znaci dijabetesa često neprimjetni, ali se mogu prepoznati pravovremenim kontrolama. Kada laboratorijski nalazi pokažu povećane vrijednosti glukoze u krvi, pacijent mora reagovati. Ako je glikemija na prazan stomak ≥7.0 mmol/l, i taj nalaz se potvrdi ponovljenim testiranjem, dijagnoza je jasna – riječ je o šećernoj bolesti i liječenje treba započeti u zavisnosti od tipa dijabetesa. Kod vrijednosti glikemije na prazan stomak između 6.1 i 6.9 mmol/l, potrebno je uraditi test opterećenja glukozom (OGTT) kako bi se utvrdilo da li je riječ o predijabetesu ili početnim fazama bolesti.
Predijabetes je stanje koje zahtijeva odmah promjenu životnih navika – pravilnu ishranu, povećanje fizičke aktivnosti, a ponekad i medikamentoznu terapiju. Ako se ne prepozna na vrijeme, postoji rizik da se razvije u manifestni dijabetes sa komplikacijama na srcu, krvnim sudovima, bubrezima, očima i nervima.
- Dijabetes se dijagnostikuje ako je:
- Glikemija na prazan stomak ≥ 7,0 mmol/l,
- Glikemija nakon OGTT-a (120. minuta) ≥ 11,1 mmol/l,
- Glikemija u bilo kojem trenutku (bez obzira na obrok) ≥11,1 mmol/l uz tipične simptome kao što su pojačano mokrenje, žeđ i gubitak težine,
- ili vrijednost HbA1c ≥ 6,5%.
Smanjenje povišene glukoze u krvi često je moguće promjenom načina ishrane. Preporučuje se tzv. dijabetična dijeta koja uključuje 50–55% ugljenih hidrata, 30–35% masti, uz pet do šest manjih obroka dnevno. Unos soli treba ograničiti na 6 g dnevno kod osoba sa normalnim krvnim pritiskom, a kod onih sa hipertenzijom na 3 g dnevno.
Prioritet u ishrani daje se zdravim ugljenim hidratima iz voća, povrća, cjelovitih žitarica, mahunarki (pasulj, grašak, sočivo) i mliječnih proizvoda sa niskim sadržajem masti. Hrana bogata vlaknima pomaže u kontroli nivoa šećera u krvi i poboljšava varenje.
Riba, posebno losos, skuša, tunjevina i sardina, trebalo bi da se konzumira bar dva puta nedeljno jer sadrži omega-3 masne kiseline koje povoljno djeluju na zdravlje srca. Takođe, zdrave masti iz avokada, badema, oraha i maslinovog ulja mogu smanjiti nivo holesterola, ali s njima ne treba pretjerivati zbog visokog kalorijskog sadržaja.
- Namirnice koje bi trebalo izbjegavati uključuju zasićene masti, prerađene mesne proizvode poput šunke i kobasica, kao i trans masti koje se nalaze u margarinu i prženoj hrani. Unos holesterola treba ograničiti na 200 mg dnevno.
Kod osoba koje imaju granične vrijednosti glukoze, posebno onih koji su stariji od 40 godina, uzroci često uključuju gojaznost, smanjenu fizičku aktivnost i stres. Nasljedni faktori imaju značajniju ulogu kod tipa 2 dijabetesa, dok je tip 1 više povezan sa autoimunim procesima i virusnim infekcijama. Međutim, mnogi faktori rizika su pod našom kontrolom i njihova eliminacija može značajno smanjiti šanse za razvoj bolesti.
Faktori rizika na koje možemo uticati su: pravilna ishrana, povećanje fizičke aktivnosti, kontrola tjelesne težine, regulacija krvnog pritiska i prestanak pušenja. Svim osobama sa ITM ≥ 25 kg/m² i dodatnim faktorima rizika (kao što su hipertenzija, gestacijski dijabetes, poremećaji lipida, sindrom policističnih jajnika) savjetuje se da redovno kontrolišu glukozu u krvi.
Osobe bez poznatih faktora rizika trebalo bi da se testiraju od 45. godine, a ako su rezultati uredni, ponoviti testiranje na svake tri godine. Oni sa predijabetesom i dodatnim rizičnim faktorima moraju se kontrolisati najmanje jednom godišnje.
Pravovremena dijagnoza i promjena načina života mogu značajno smanjiti komplikacije i omogućiti bolju kontrolu bolesti.
