Svima nama poznata bugarska proročica Baba Vanga,svojim predviđanjima je pogodila mnogo stvari.Poznato je da je bila slijepa , ali je imala dar da vidi ono što drugi ne mogu.
Postoje ljudi čije riječi nastavljaju da odzvanjaju dugo nakon što ih više nema među nama. Jedna od takvih ličnosti je bila i Baba Vanga, žena čija su proročanstva i danas tema rasprava, strahova i nade. Iako je preminula 1996. godine, njen glas – tih, ali odlučan – još uvijek ne jenjava. Posebno kada su u pitanju njene izjave o kraju svijeta, koje i dalje izazivaju jezu i ostavljaju snažan dojam.
U jednom od svojih posljednjih razgovora, novinar Anatolij Lubčenko upitao ju je da li će čovječanstvo opstati. Vanga je tada izgovorila rečenicu koja se godinama citira: „Dogodiće se kraj svijeta. Zemlja će se okrenuti od Sunca. Led će se pojaviti. Životinje će umrijeti.“ Kada ju je upitao da li ljudi imaju šanse da prežive, odgovorila je jednostavno, gotovo ravnodušno: „Dobri ljudi će preživjeti, a oni zli – oni će sigurno propasti.“
- Ipak, ono što mnogi zanemaruju jeste da Vanga nije govorila o kraju svijeta kao o potpunom uništenju, već kao o preobražaju. U njenim riječima, apokalipsa nije bila kraj svega, već trenutak pročišćenja, poslije kojeg dolazi novo doba – doba mira, duhovne jasnoće i oslobađanja od materijalnog. Ljudi, govorila je, neće više biti vezani za tijelo. Njihova energija i svijest postaće ono što opstaje.
Njena vlastita životna priča bila je neobična od samog početka. Rođena 1911. godine kao Vangelija Gušterova u Strumici, tadašnjem dijelu Osmanskog carstva, ostala je slijepa nakon snažne oluje u djetinjstvu. Upravo taj događaj ona je opisivala kao trenutak kada joj je dat dar da vidi ono što drugi ne mogu. Od tada je počela da govori stvari koje su nadilazile razumijevanje običnih ljudi, a mnogi su tvrdili da su njene riječi bile proročanske.
Tokom svog života, kretala se između obožavanja i optužbi. Neki su je doživljavali kao sveticu, drugi su je optuživali da je instrument političkih sistema. Pojedini su tvrdili da je sarađivala sa tajnim službama tadašnje Bugarske i Sovjetskog Saveza, a poznato je da su postojali i periodi kada bi jednostavno nestajala iz javnosti. Naročito je zabilježena epizoda kada je navodno predvidjela smrt Josifa Staljina, nakon čega je protiv nje izdato naređenje za hapšenje.
Pričalo se da je čak i Adolf Hitler posjetio Vangu. Navodno je iz njene kuće izašao bijesan, jer mu je rekla da će izgubiti rat ako se ne povuče iz Rusije. Vremenom, mnoge od njenih tvrdnji su povezivane sa kasnijim historijskim događajima, iako je teško utvrditi šta je stvarna izjava, a šta legenda.
- Na Balkanu i dalje kruže priče o susretu Babe Vange sa tada mladom pjevačicom Lepom Brenom. Prema tim kazivanjima, rekla joj je da će postati slavna, voljena širom svijeta i da će se udati za čovjeka „u bijelom“. Kasnije se Brena zaista udala za tenisera Slobodana Živojinovića, koji je bio poznat po bijelom sportskom stilu.
Bugarska država nije ostala ravnodušna prema njenim sposobnostima. Vangine riječi su bilježili naučnici, a psiholog Georgij Lozanov bio je jedan od onih koji su vodili tim zadužen da dokumentuje sve što je govorila. Prijem kod nje bio je strogo kontrolisan, a prihodi od posjeta su odlazili direktno u državni budžet. Vanga je tako postala ne samo vidovita starica, već i institucija.
Bez obzira na sve spekulacije, njene riječi često su donosile utjehu. Govorila je o prirodnim katastrofama, ratovima, političkim preokretima, ali nikada nije zaboravljala naglasiti da ljubav, dobrota i moral imaju posljednju riječ. „Čovječanstvo ima šansu, ako izabere prave vrijednosti,“ ponavljala je.
Njeno ime, decenijama nakon smrti, i dalje ima težinu. Iako se možda nikada neće razjasniti da li je zaista vidjela budućnost ili je bila sredstvo političkih igara, jedno je sigurno – uticaj koji je ostavila traje. Njena poruka nije bila da se ljudi boje, već da se preispitaju. Da biraju dobro, da čine ispravno i da ne zaborave svoju duhovnu prirodu.
Na kraju, možda njene riječi i nisu bile doslovna proročanstva, već poziv čovječanstvu da se trgne. Da shvati da spas ne dolazi spolja, već iznutra. Jer, kako je govorila – dobrota će opstati. I to je možda najvažnije što nam je ostavila.
