Danas se na sve strane priča kako treba jesti zdravo manje šećera, manje masti.Ljudi biraju proizvode na kojima piše zdravo misleći da čine najbolje za svoje zdravlje.U ovom članku ćemo vam pokazati koje to namirnice treba uzimati s oprezom, jer znaju naškodit više nego što pomažu
U svijetu moderne prehrane, gdje potrošači sve više teže zdravijem životnom stilu, određene namirnice se predstavljaju kao nutritivno superiorne – bogate vitaminima, mineralima i drugim korisnim tvarima. Međutim, nije sve što se reklamira kao “zdravo” zaista i korisno za vaše tijelo. Sve češće se događa da proizvodi s oznakama “bez masti”, “prirodno”, “niskokalorično” ili “fit” zapravo sadrže skrivene sastojke koji mogu biti štetniji po zdravlje nego klasične slastice poput čokolade ili bombona.
- Naime, kako prenosi N1 Hrvatska, nutricionistica dr. Trista Best objašnjava da se slatkiši s pravom smatraju nezdravima zbog visokog udjela dodanog šećera, kalorija i nedostatka ključnih nutrijenata. Dugoročna konzumacija šećera povezuje se s povećanim rizikom od gojaznosti, dijabetesa tipa 2, karijesa i bolesti srca. Slatkiši se često klasificiraju kao hrana s tzv. praznim kalorijama – daju energiju, ali ne pružaju nikakvu nutritivnu vrijednost poput vlakana, vitamina ili minerala.
Ipak, začuđujuće je da neki prehrambeni proizvodi koji se predstavljaju kao zdraviji izbori mogu zapravo biti još štetniji za zdravlje, upravo zbog skrivenih šećera, loših masti i nepotrebnih aditiva. Portal Eat This, Not That donosi popis najzavaravajućih “zdravih” grickalica koje nutricionisti svrstavaju među one koje su potencijalno opasnije od samih slatkiša.
1. Sušeno voće – više šećera nego bomboni
Iako naizgled zdravo, sušeno voće može sadržavati koncentrirane količine prirodnog i dodanog šećera, često više nego obični voćni bomboni. Proces sušenja uklanja vodu, ali ostavlja šećer i kalorije u koncentriranom obliku. Manje porcije djeluju bezopasno, ali vrlo lako se pretjeruje u konzumaciji, što može dovesti do debljanja i naglog skoka šećera u krvi. Umjesto toga, nutricionisti savjetuju konzumaciju svježeg voća, poput jabuka, krušaka ili banana, koje osim šećera sadrže i vodu, vlakna te osvježavajući okus.
2. Granola – kalorična zamka pod krinkom zdravlja
Granola se često reklamira kao idealan izbor za doručak, bogata vlaknima i zdravim mastima. No stvarnost je često drukčija. Mnoge komercijalne granole prepune su rafiniranog šećera, sirupa, palminog ulja i drugih dodataka koji značajno povećavaju kalorijsku vrijednost. Ono što se čini kao zdrav obrok često može imati jednako kalorija i šećera kao i desert. Preporuka je birati domaću ili organsku granolu bez dodanog šećera, s minimalno sastojaka i bogatu cjelovitim žitaricama.
3. Energetske pločice – šećer u sportskoj ambalaži
Pločice koje bi trebale služiti kao “gorivo” za tijelo često sadrže zapanjujuće količine šećera, hidrogeniranih masti i umjetnih aroma. Iako su praktične za konzumaciju u pokretu, mnoge energetske pločice više nalikuju na čokoladicu nego na zdravi međuobrok. Najsigurniji izbor su one napravljene od orašastih plodova, suhog voća i sjemenki, bez dodatnih zaslađivača.
4. Pločice od žitarica – doručak s maskom zdravlja
Zobene i žitne pločice često se biraju kao brz i praktičan doručak, posebno među djecom i zaposlenima. Ipak, veliki broj takvih proizvoda ima vrlo visok sadržaj šećera, a vrlo malo vlakana i proteina. Nutricionistica Yelena Wheeler napominje da mnoge žitne pločice sadrže čak više šećera od prosječne čokoladice, a zbog malog udjela vlakana ne osiguravaju dug osjećaj sitosti, što potiče dodatno grickanje i prejedanje.
5. Smrznuti jogurt – desert koji vara
Smrznuti jogurt često se promovira kao zdravija alternativa sladoledu zbog manje masnoće, ali u stvarnosti sadrži puno dodanog šećera, a porcije koje ljudi konzumiraju nerijetko su veće upravo zbog uvjerenja da jedu “nešto lagano”. Dr. Lisa R. Young ističe kako ovaj desert, iako temeljen na fermentiranom mlijeku, može poticati upalne procese u organizmu ako se konzumira u velikim količinama, posebno ako se dodatno obogati raznim preljevima i posipima.
6. Preljevi za salatu s malo masti – skrivena prijetnja
Na prvi pogled, nemasni preljevi za salatu čine se kao idealan dodatak zdravoj prehrani. Međutim, mnogi od njih kompenziraju gubitak masnoće povećanom količinom šećera i umjetnih pojačivača okusa. Osim toga, često sadrže nezdrava biljna ulja bogata omega-6 masnim kiselinama koje, ako su u disbalansu s omega-3 masnim kiselinama, mogu potaknuti kronične upale. Umjesto kupovnih dresinga, preporučuje se korištenje maslinovog ulja, limunovog soka, jabučnog octa i začinskog bilja.
Zaključak
U potrazi za zdravijim izborima, lako je postati žrtva marketinških trikova i zavaravajućih oznaka. Hrana koja se naizgled čini zdravom ne mora nužno biti najbolji izbor za vaše tijelo. Ključ leži u čitanju deklaracija, razumijevanju sastojaka i svjesnoj prehrani. Balansirana, prirodna prehrana temeljena na cjelovitim namirnicama, umjerenost u konzumaciji i izbjegavanje industrijski prerađenih proizvoda ostaje najbolji put do zdravlja.
