Đurđevdan, poznat i kao Ederlezi, jedan je od najvažnijih i najveselijih praznika u romskoj tradiciji. Slavi se širom svijeta gdje god žive Romi, a njegovo obilježavanje nosi snažnu simboliku proljeća.
Romi danas sa radošću i ponosom proslavljaju Đurđevdan – svoj najveći, najsvetiji i najradosniji praznik, koji u romskoj tradiciji ima duboko duhovno i kulturološko značenje. Đurđevdan, poznat i kao Ederlezi, praznik je proljeća, života, obnove i nade, a obilježava dolazak toplijih dana, buđenje prirode i novi početak. U romskoj kulturi ovaj dan zauzima posebno mjesto – slavi se uz muziku, pjesmu, igru, bogatu trpezu i okupljanje porodice i zajednice.
Prema narodnom, običajnom računanju vremena, Đurđevdan predstavlja polovinu godine. Vjerovalo se da se vrijeme računa „od Đurđevdana do Đurđevdana“, i tako se mjerio tok života. Za mnoge Rome, Đurđevdan je dan kada se spajaju prošlost i budućnost, priroda i čovjek, tradicija i nada.
Kuće, dvorišta i okućnice se ukrašavaju zelenilom, svježim proljećnim biljem i granama vrbe – simbolima zdravlja, plodnosti i obnove. Romi pletu vijence od mladih grana, najčešće od lijeskovog pruća i raznog ljekovitog bilja, i te vijence potom stavljaju na kućni krov, kapije i vrata štala, vjerujući da će im to donijeti sreću, zdravlje i blagostanje tokom cijele godine. Ovi običaji nose duboku simboliku – povezivanje sa prirodom i poštovanje prema njenim ciklusima.
Mnogi Romi uoči Đurđevdana poste na poseban način – ne konzumiraju ovčije mleko niti janjeće meso. Takođe, do tog dana ne spavaju pod vedrim nebom, u prirodi, što dodatno naglašava prelaz između zime i proljeća. Na sam praznik, u mnogim romskim zajednicama prvi put se muze stoka – ovce i koze – i pravi se prvi sir, čija se prva grudva nosi svešteniku radi blagoslova. Ovaj čin simbolizuje zahvalnost i želju za obiljem u nadolazećem periodu.
- Narodna vjerovanja vezana za Đurđevdan duboko su ukorijenjena i kod Roma: ako je na Đurđevdan vedro nebo, vjeruje se da će godina biti rodna i bogata. Ako padne kiša tog dana ili sutradan, ljeto će biti sušno. Međutim, ako kiša padne trećeg dana, na dan svetog Marka, to najavljuje kišovito ljeto.
Đurđevdan je hrišćanski praznik koji se slavi 6. maja po novom (ili 23. aprila po starom) kalendaru, kao uspomena na Svetog Đorđa, hrabrog ratnika i hrišćanskog mučenika. Slavi se i u pravoslavlju i u katoličanstvu, gdje se poznaje kao Dan Svetog Georgija. Ipak, za Rome Đurđevdan ima dodatnu dimenziju – on je simbol identiteta, jedinstva, zajedništva i duhovne snage romskog naroda. Pjesma „Đelem, đelem“ često se pjeva na ovaj dan, a cijele romske zajednice se okupljaju na proplancima, pored rijeka i izvora, slaveći život i slobodu.
BONUS TEKST
Zanimljivost koja će vas sigurno iznenaditi odnosi se na našu sposobnost da sanjamo. Sanjanje je nešto što većina ljudi doživljava gotovo svakodnevno, ali malo ljudi zna koliko je ovaj fenomen misteriozan i kako se naš mozak zapravo nosi sa svim tim “umjetničkim djelima” koja stvaramo dok spavamo.
Snovi su prisutni od samih početaka ljudske povijesti, a različite kulture i narodi tumačili su snove na razne načine. U nekim kulturama smatrali su ih proročanskim, dok su druge vjerovale da snovi imaju duboko spiritualno značenje. Na primjer, Egipćani su vjerovali da snovi služe kao putokazi božanstava, dok su u staroj Grčkoj snovi smatrani kanalima kroz koje bogovi komuniciraju s ljudima.
