O pravilnom prekidanju posta, kao i o namirnicama koje mogu izazvati probleme u organizmu, govorio je gastroenterolog prof. dr Vojislav Perišić u svom intervjuu na K1 televiziji. Preporuke koje je izneo odnose se na zdravlje probavnog sistema i način na koji post i određene namirnice utiču na funkcionisanje organizma.

„Prilagođavanje enzimskih funkcija u sistemu za varenje zavisi od ulaska supstrata“, započeo je doktor Perišić, objašnjavajući kako nagli prelazak sa posta na unos teških ili masnih namirnica može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. On je naglasio da ukoliko tokom posta nismo unosili masnoće, a zatim ih iznenada unesemo u velikim količinama, postoji rizik od razvoja akutnog pankreatitisa, ozbiljne upale pankreasa. „Kada postimo, moramo biti svesni da ne možemo očekivati značajne fizičke i intelektualne performanse“, dodao je doktor, objasnivši da tokom posta organizam prepoznaje i uklanja materije koje mogu opteretiti mozak, što je korisno, ali ne bi trebalo da se opterećujemo velikim mentalnim zadacima.

  • „Naš organizam se čisti od toksina tokom posta, ali ako smanjimo unos kalorija, a pritom ne unosimo adekvatne nutrijente, organizam može da reaguje negativno“, upozorio je gastroenterolog, naglašavajući važnost pravilnog pristupa ishrani tokom posta. „Ako se smanji unos masti, dolazi do nedostatka vitamina B12, što može negativno uticati na funkciju mozga. Ne možemo očekivati dobru mentalnu aktivnost bez mesa, ribe i jaja“, istakao je doktor Perišić.

S obzirom na to da mnogi ljudi tokom posta često izbegavaju unos masti, doktor Perišić je objasnio da je važno uvesti zdravu ravnotežu u ishranu i pratiti kako telo reaguje na određene namirnice. „Kada postimo, možemo da pojačamo unos proteina, ali je važno da to budu nemasni izvori proteina. Vlakna i vitamini su takođe korisni, ali važno je da ne preterujemo sa unosom masnoća odmah prvog dana, jer probavni sistem treba nekoliko dana da se prilagodi“, rekao je doktor.

Jedan od važnih segmenata ovog razgovora bio je i način na koji nastaju gasovi i nadutost u stomaku. Dr. Perišić je objasnio da gas u želucu čini 15 odsto progutanog vazduha, dok u crevima čak 75 odsto gasa nastaje kao rezultat fermentacije. „Namirnice koje sadrže neskrobne ugljene hidrate često nisu u potpunosti razgrađene u našem probavnom sistemu, a onda fermentiraju u crevima, što izaziva nadutost i gasove“, rekao je doktor Perišić.

Među najpoznatijim namirnicama koje izazivaju ove neprijatne simptome su:

  • crni luk
  • pasulj
  • grašak
  • boranija
  • karfiol
  • brokoli
  • celer
  • rotkva
  • jabuke
  • kruške
  • šljive
  • breskve
  • kajsije
  • smokve
  • nar

Osim ovih namirnica, određeni napici poput piva i čajeva takođe mogu doprineti nastanku gasova u želucu i crevima. Piva, na primer, zbog svog sadržaja CO2, mogu povećati stvaranje gasa, dok neki čajevi izazivaju slične efekte.

Pankreas je važan organ u ljudskom tijelu koji ima dvije glavne funkcije: endokrinu i eksokrinu. Smješten je u trbuhu, iza želuca, i ima oblik duguljastog izduženog tijela. Pankreas igra ključnu ulogu u probavi hrane i regulaciji šećera u krvi.

Doktor Perišić je podelio i zanimljiv savet koji se tiče unošenja povrća tokom obroka sa roštiljem. „Kada jedem roštilj, često tražim da dodam mladi luk uz meso. Mlad luk je prirodni antioksidans koji neutralizuje prooksidativne efekte masti i pomaže u balansiranju ishrane“, objasnio je doktor. Preporučio je da povrće bude deo svakog obroka, posebno uz tešku hranu, jer ono donosi ne samo vitamine već i pomaže u smanjenju negativnih efekata koji mogu nastati zbog unosa masnoća.

„Sve u svemu, važno je da unosimo raznovrsnu ishranu, posebno tokom posta. Balansiranje unosa kalorija, masti, proteina i vlakana je ključno za zdravlje probavnog sistema. Postoji mnogo namirnica koje mogu izazvati nadutost i gasove, ali ako se pravilno kombinuju, mogu nam pomoći da očistimo organizam i očuvamo zdravlje“, zaključio je gastroenterolog prof. dr Vojislav Perišić.