Mozak je izuzetno osjetljiv organ koji ovisi o stalnom dotoku kisika kako bi pravilno funkcionirao. Kada dolazi do prekida opskrbe kisikom, čak i kratkotrajno, to može izazvati ozbiljne zdravstvene posljedice. Proces hipoksije, koji se događa kada je dotok kisika u mozak smanjen ili prekinut, predstavlja stanje u kojem se moždane stanice počinju oštećivati nakon samo nekoliko minuta. Gubitak svijesti nakon 30 sekundi bez kisika znak je ozbiljne ugroženosti, a produženi period bez opskrbe kisikom može uzrokovati trajne posljedice poput oštećenja mozga ili čak smrti.
Simptomi koji upozoravaju na moguće srčane probleme su raznoliki i uključuju bol u prsima, gušenje, lupanje srca, vrtoglavicu, nesvjesticu te nepravilnosti u ritmu otkucaja. Dr. Goran Popović, kardiolog, naglašava važnost pravovremenog prepoznavanja ovih simptoma. U svojem gostovanju u emisiji “Uranki” na K1 televiziji, dr. Popović je pojasnio kako zatajenje srca predstavlja jedan od najčešćih problema u kardiologiji te da se simptomi poput palpitacija ili preskakanja srca, iako često bezopasni, ne smiju zanemariti.
- “Srce je obično pouzdan organ, no ponekad dolazi do preskakanja otkucaja, što može biti izazvano raznim faktorima,” istaknuo je dr. Popović. “Neki ljudi osjećaju da im srce stane ili titra, dok drugi mogu osjetiti vrtoglavicu, nesvjesticu ili nagli pad krvnog tlaka. U ovakvim situacijama, srce može privremeno prestati pumpati krv, što rezultira prekidom opskrbe mozga kisikom. Takve situacije zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.”
Dodao je da je smirenost ključna u takvim situacijama: “Ako se osjećate loše, sjednite ili lezite kako biste spriječili ozljede uslijed pada. Pokušajte ostati smireni i odmah pozvati hitnu pomoć. Ignoriranje ovakvih simptoma može dovesti do trajnih oštećenja mozga.”
Tahikardija, odnosno ubrzani rad srca, jedan je od simptoma koji može izazvati osjećaj nelagode i panike. “Ubrzani rad srca može izazvati osjećaj kao da će srce iskočiti iz prsnog koša. Ako osoba postane uplašena, povećava se proizvodnja adrenalina, što dodatno pogoršava stanje,” pojasnio je dr. Popović. “Duboko disanje može pomoći u stabilizaciji srčanog ritma. Preporučujem duboko udahnuti nekoliko puta i izbjeći zadržavanje daha.”
Dr. Popović je detaljno objasnio razne uzroke tahikardije: “Osobe koje brzo jedu, uzimaju velike zalogaje ili se prejedaju, mogu izazvati pritisak na autonomne živčane centre, što dovodi do promjena u radu srca. Takvi simptomi često se javljaju nakon obroka, osobito kod osoba s hernijom dijafragme. Ovo je problem koji se prvenstveno tiče gastroenterologije, a ne kardiologije.”
Istaknuo je i povezanost tahikardije s drugim zdravstvenim stanjima: “Tahikardija može biti povezana s pojačanom aktivnošću štitnjače, anemijom ili povišenom tjelesnom temperaturom. Čak i obična virusna infekcija može ubrzati rad srca. U ovim slučajevima tahikardija se ne smatra bolešću, već posljedicom trenutnog stanja organizma.”
- Za osobe koje doživljavaju vrtoglavicu ili nesvjesticu zbog nepravilnosti u radu srca, poput usporenih otkucaja ili produženih intervala između otkucaja, dr. Popović je naglasio važnost osiguravanja dostatne opskrbe mozga kisikom. “Ako postoji značajno nakupljanje kolesterola u krvnim žilama mozga, rizik od ishemije raste, što može imati ozbiljne posljedice,” upozorio je.
Sveobuhvatni savjeti dr. Popovića usmjereni su na promicanje svijesti o zdravlju srca i pravovremenom prepoznavanju simptoma kako bi se spriječile teške posljedice. Redoviti pregledi, zdrava prehrana i odgovarajući stil života ključni su za očuvanje zdravlja kardiovaskularnog sustava.
