Postoje brojne bolesti koje traju cijeli život, ali to ne znači da moramo biti bespomoćni. Dok su neki zdravstveni problemi neizbježni, drugi su posljedica našeg načina života, koji, ukoliko nije zdrav, može povećati rizik od razvoja različitih bolesti. Među tim bolestima je i dijabetes, koji je postao vrlo čest, a u ovom tekstu ćemo se detaljnije upoznati s njim i njegovim izazovima.
Dijabetes melitus, najčešće poznat jednostavno kao dijabetes, predstavlja ozbiljnu metaboličku bolest koja traje cijeli život. Karakterizira ga problem u ravnoteži inzulina, hormona koji je ključan za regulaciju šećera u krvi. Ova neravnoteža dovodi do povišenog nivoa šećera u krvi, što dugoročno može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, jer visoki nivoi glukoze mogu oštetiti mnoge organe i tkiva u tijelu, kao što su srce, bubrezi, oči i živci. Osobe koje imaju dijabetes moraju biti vrlo oprezne, jer bez odgovarajuće kontrole, bolest može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući gubitak vida, oštećenje živaca, srčane bolesti i druge poteškoće.
- Razvoj dijabetesa može biti uzrokovan mnogim faktorima. Neki od tih faktora su neizbježni, poput genetske predispozicije, dok drugi, kao što su nezdrav način života, loša ishrana, prekomjerna konzumacija prerađene hrane, stres i sjedilački način života, mogu povećati rizik. Ovi faktori ne samo da mogu doprinijeti razvoju dijabetesa, već mogu pogoršati simptome kod osoba koje već imaju dijabetes, čineći ga težim za kontrolu.
Simptomi dijabetesa mogu biti očiti, ali također se mogu razvijati postupno. U početku, osobe sa dijabetesom mogu primijetiti učestalo mokrenje, stalnu žeđ, te nagli i neobjašnjivi gubitak težine. Ako se primijete ovi simptomi, veoma je važno konzultirati doktora. Dr. Saša Kiković, endokrinolog sa Vojnomedicinske akademije (VMA), ističe da je važno reagirati brzo ako testovi pokažu nivo šećera u krvi iznad 7,0 mmol/L, jer to može ukazivati na ozbiljan problem.
Kada je nivo šećera u krvi između 6,1 i 6,9 mmol/L, preporučuje se dodatni test, poznat kao OGTT (test opterećenja glukozom), koji pomaže da se preciznije utvrdi stanje. U principu, dijabetes se dijagnosticira na temelju nekoliko ključnih kriterija, uključujući nivo glukoze u krvi natašte veći od 7,0 mmol/L, nivo glukoze iznad 11,1 mmol/L u toku oralnog testa opterećenja glukozom, te visoki nivoi glikozilovanog hemoglobina (HbA1c) iznad 6,5%.
- Kontrola dijabetesa je vrlo zahtjevna i mora uključivati pravilnu ishranu i zdrav način života. Osobe sa dijabetesom trebaju biti svjesne važnosti uravnotežene ishrane bogate vlaknima, korisnim ugljikohidratima i zdravim mastima. Zasićene masti treba minimalizirati, jer one mogu pogoršati stanje. Preporučuje se da 50-55% kalorijskog unosa dolazi iz ugljikohidrata, dok masti ne bi trebale činiti više od 30-35% kalorija, a osobe sa dijabetesom tipa 2 trebaju ograničiti unos masti na manje od 30%. Proteini bi trebali činiti oko 10-15% ukupnih kalorija. Također, savjetuje se izbjegavanje visoko prerađene hrane, koja je bogata trans mastima i nezdravim zasićenim mastima, jer oni mogu pogoršati simptome dijabetesa.
Za one koji imaju nivo šećera u krvi na granici normalnih vrijednosti, važno je poduzeti preventivne mjere kako bi se spriječio razvoj dijabetesa. To uključuje konzumiranje hranljive hrane, redovitu fizičku aktivnost i održavanje zdrave tjelesne mase. Također, preporučuje se testiranje na dijabetes za osobe starije od 45 godina, kao i raniji testovi za one koji imaju druge faktore rizika, poput prekomjerne težine ili porodične anamneze dijabetesa.
Iako dijabetes može zvučati kao izazov, s pravilnim liječenjem i promjenama u načinu života, moguće je držati bolest pod kontrolom. To uključuje redovne preglede i praćenje nivoa šećera u krvi, kao i eventualnu primjenu lijekova kada je to potrebno. Također, važno je biti svjestan činjenice da dijabetes može izazvati i druge zdravstvene probleme, pa je potrebno redovito provoditi medicinske preglede kako bi se izbjegle ozbiljne komplikacije.
- U posljednje vrijeme, ljudi se često žale na umor i nedostatak energije, a ovo se često pripisuje sezonskim promjenama, poput proljetnog umora. Međutim, važno je biti oprezan jer dugotrajan umor može biti simptom ozbiljnijih zdravstvenih problema, uključujući dijabetes. Osobe koje osjećaju umor i iscrpljenost, iako dovoljno spavaju, trebaju obratiti pažnju na mogućnost dijabetesa, posebno ako imaju prekomjernu tjelesnu težinu, više od 45 godina ili ako imaju porodičnu historiju dijabetesa. Uzimajući u obzir sve ove faktore, moguće je pravovremeno uočiti bolest i poduzeti odgovarajuće korake kako bi se sačuvalo zdravlje.
Za uspješno upravljanje dijabetesom, ključno je pristupiti problemu na sveobuhvatan način – kombinirajući medicinsku pomoć, promjene u ishrani, fizičkoj aktivnosti i, kada je potrebno, odgovarajuće terapije.
