Svetlana Ceca Bojković, jedno od najpoznatijih lica sa naših prostora, svojim dugogodišnjim glumačkim radom stekla je status prave legende. Svojim talentom i harizmom obogatila je pozorište, film i televiziju. Iako danas ima 76 godina, još uvek sa istom strašću nastupa na sceni i snima, kao da je tek na početku karijere.
Cecina glumačka priča počinje kada je imala svega 16 godina. Njena impresivna karijera broji više od 115 uloga u različitim žanrovima, dok njena lepota i harizma nisu prolazili nezapaženo ni u jednoj ulozi.
Dobitnica je brojnih priznanja, među kojima se posebno ističe Dobričin prsten, nagrada koju je dobila 2005. godine kao potvrdu svoje posvećenosti i uticaja u svetu glume. Fotografija iz 1967. godine, na kojoj je sa svojim kolegama, izazvala je divljenje na društvenim mrežama, gde su mnogi komentarisali njenu prirodnu lepotu.
Kad je reč o lepoti, Ceca ne poseže za radikalnim zahvatima. Kako sama kaže, verna je kvalitetnim kremama, laserskim tretmanima i masaži. Svoje iskustvo s botoksom opisuje kao neuspešno i tvrdi da nikada nije želela da ide na korekcije. Smešno opisuje svoje prvo i poslednje iskustvo s botoksom kada ju je prijateljica nagovorila da proba. Šalu na stranu, Ceca objašnjava da joj prirodan izgled i doživljaj unutrašnje lepote znače više od savremenih standarda.
Već dvanaest godina u braku je sa diplomatom Slavkom Kruljevićem, koji nije deo glumačkog sveta, što joj je i te kako prijalo. Ceca kaže da ju je osvojilo to što je Slavko poznavao pravu nju, a ne samo glumicu. Taj period je iskoristila za pauzu od posla, posebno tokom njegovog angažmana u Finskoj. Dok su se svi čudili njenoj odsutnosti sa scene, ona je uživala u odmoru i čitanju knjiga. Nakon povratka iz Finske, nije očekivala novi talas angažmana, ali gluma je pronašla put do nje.
Komentarišući društvene promene i izazove današnjeg vremena, Bojković ističe da svet danas odlikuju nervoza, podele i sveprisutna prostota. Uprkos tome, ona je srećna što njen posao omogućava postojanje “mikrokosmosa” gde se može družiti s ljudima koji dele slične vrednosti. Ovako opisana, Ceca ostaje oličenje umetnice posvećene svojoj struci i vrednostima, nalazeći radost u jednostavnom i autentičnom životu.
BONUS TEKST
Jedna od zanimljivih činjenica u svijetu prirode odnosi se na povezanost drveća i njihovih podzemnih korijenskih sustava. Iako se drveće često doživljava kao individualne biljke, znanstvenici su otkrili da u šumama drveće stvara kompleksnu mrežu povezanih korijena, nazvanu drvenasti internet ili Wood Wide Web. Ova podzemna mreža omogućava različitim vrstama drveća komunikaciju i međusobnu pomoć kroz razmjenu hranjivih tvari, vode i čak upozorenja o opasnostima.
- Glavna komponenta ovog sustava je micelij gljiva koji prodire u korijenje drveća, stvarajući simbiozu poznatu kao mikoriza. Gljive dobivaju šećer od drveća, dok drveće zauzvrat dobiva fosfor, dušik i druge hranjive tvari koje gljive apsorbiraju iz tla. Fascinantno je da, kada jedno stablo biva ugroženo – bilo da je zaraženo, oštećeno ili napadnuto insektima – može putem micelijske mreže upozoriti druga stabla u blizini da pojačaju svoje obrambene mehanizme.
Ova mreža također pomaže slabijem drveću. Starija i veća stabla, poznata kao majčinska stabla, mogu putem gljiva prenositi hranjive tvari na mlađa stabla koja još nemaju dovoljno razvijen korijenski sustav. Na taj način, šume ne djeluju kao skup pojedinačnih stabala, već kao zajednica koja se međusobno podržava i dijeli resurse, održavajući cijeli ekosustav stabilnim i otpornim. Ovaj fascinantni prirodni sustav pokazuje kako su čak i biljke sposobne za kompleksne oblike komunikacije i suradnje, što dovodi do dubljeg razumijevanja života u prirodi.
