Da li ste se ikada zapitali o porijeklu ožiljka koji mnogi ljudi sa Balkana imaju na ramenu? To je znak koji gotovo svi pojedinci rođeni u bivšoj Jugoslaviji prepoznaju, a razlog za njegov nastanak leži u BCG vakcini, koja se daje novorođenčadi kako bi ih zaštitila od tuberkuloze, ozbiljne bolesti koja je u prošlosti predstavljala veliki zdravstveni izazov. BCG vakcina je izuzetno efikasna, a njena sigurnost čini je jednim od ključnih alata u prevenciji tuberkuloze.

Danas, mnogi ljudi koji nose ovaj ožiljak sa sjećanjima na djetinjstvo i društvene norme bivše Jugoslavije, smatraju ga simbolom zajedništva i zajedničkog zdravlja. To je simbol toga da su cijele generacije bile zaštićene od jedne ozbiljne bolesti, što je bio važan dio javnog zdravlja tog vremena.

  • Vakcinacija se obično vrši u prvih 24-48 sati života djeteta, kada se vakcina ubrizgava intrakutano, tj. direktno u kožu na gornjoj trećini lijeve nadlaktice. Ovaj postupak, iako je rutinski i vrlo siguran, ostavlja vidljiv znak, koji je postao gotovo simboličan za generacije koje su odrasle u bivšoj Jugoslaviji. Formiranje ožiljka obično traje od jednog do dva mjeseca nakon vakcinacije.

U početku, na mjestu gdje je vakcina aplicirana, pojavljuje se bezbolna papula koja je crvenkaste boje i može se primijetiti otprilike 2-3 tjedna nakon vakcinacije. Za oko 10% djece, ova papula će napredovati i postati gnojna, što rezultira stvaranjem ožiljka. Ovaj ožiljak, iako bezopasan, postaje trajni podsjetnik na vakcinaciju koja je imala ključnu ulogu u zaštiti od bolesti.

Nakon što se ožiljak formira, obično se ne zahtijeva nikakvo posebno liječenje, a roditelji ili ljekari ga prate u narednih 4-6 mjeseci kako bi se uvjerili da je sve prošlo u redu. Iako je većina djece potpuno zdrava i razvije ožiljak, kod manjih brojeva djece, manji od 10%, ožiljak se možda neće pojaviti, što je sasvim normalno i ne ukazuje na problem s učinkom vakcine.

Ovaj ožiljak, bez obzira na to koliko može izgledati kao mali, postao je prepoznatljiv znak generacija koje su odrasle u bivšoj Jugoslaviji i često se koristi kao “kod” za međusobno prepoznavanje, što mu daje gotovo nostalgičan prizvuk. U nekim zajednicama, prisutnost ožiljka od BCG vakcine čak se smatra kao simbol zajedništva, zdravlja i zajedničkog iskustva, koje je oblikovalo cijele nacije.

BONUS TEKST

Jeste li znali da su pingvini jedini ptice koje ne mogu letjeti, ali zato mogu “letjeti” pod vodom? Ove fascinantne ptice prilagođene su za život u ekstremnim uvjetima i prepoznatljive po svom elegantnom crno-bijelom izgledu, koji podsjeća na smoking. Iako ne mogu letjeti zrakom, pingvini su nevjerojatno brzi i agilni plivači. Neke vrste, poput carskih pingvina, mogu roniti do dubine od 500 metara i ostati pod vodom više od 20 minuta!

  • Zanimljivo je da pingvini, koji obitavaju na hladnim područjima poput Antarktika, imaju specijalne prilagodbe koje im omogućuju preživljavanje u ekstremnim temperaturama. Njihovo gusto perje i sloj masti ispod kože pomažu im da se zadrže toplim, čak i na ledu i u ledenoj vodi. No, nisu svi pingvini stanovnici hladnih krajeva – određene vrste, poput patuljastih pingvina, žive u toplijim regijama Australije i Novog Zelanda.

Pingvini su poznati i po svom jedinstvenom društvenom ponašanju. Žive u velikim kolonijama koje mogu brojati tisuće članova, a svaka kolonija ima svoja pravila i hijerarhiju. Car pingvini, na primjer, poznati su po svojoj nevjerojatnoj roditeljskoj predanosti. Mužjaci preuzimaju brigu o jajetu tijekom teških zima, držeći ga na nogama ispod toplog sloja kože dok ženka odlazi na more kako bi lovila hranu. Tokom tog razdoblja mužjaci izdrže hladne vjetrove i temperature koje padaju ispod -60°C, sve kako bi osigurali preživljavanje budućih generacija.