U 21. stoljeću znatan broj roditelja i dalje daje prioritet konceptu polu-djeteta. Povijesno gledano, društvena stigma okruživala je žene koje nisu rađale mušku djecu, što je fenomen koji i danas postoji u određenim regijama. Imam-hatib Muhamed Demirović je tokom druženja istakao da na kraju krajeva, Bog je taj koji odlučuje o spolu djeteta, naglasivši da na prvom mjestu treba biti zdravlje i dobrobit djeteta.

  • Par, koji je tijekom braka dobio tri kćeri, suočio se s novim izazovom kada je muškarac razvio sve veću fiksaciju na muške nasljednike, izražavajući svoj prezir prema kćerima. Izdao je oštro upozorenje ženi, rekavši: “Ako imate još jedno žensko dijete, ne vraćajte se iz bolnice.” Nakon rođenja još jedne kćeri, žena je bila obuzeta tugom i potpuno je ostala bez riječi.

Liječnik koji je nadgledao situaciju pokazao je izuzetnu pronicljivost, primijetivši da majke obično osjećaju radost dok drže svoju novorođenčad, bez obzira na bolove koje podnose tijekom poroda. Ipak, žena je i dalje bila neutješna. U pokušaju da izrazi svoje emocije, liječniku je rekla: “Moj muž će se razvesti od mene zbog ove kćeri. Rekao je da se ne mogu vratiti kući ako imam drugu djevojku.”

U prijašnjim vremenima, spol je igrao ključnu ulogu u društvenim normama i svakodnevnom životu. Muškarci i žene imali su strogo određene uloge u zajednici i porodici. Muškarci su najčešće bili zaduženi za fizički rad, borbu i obezbeđivanje finansijske sigurnosti, dok su žene bile odgovorne za brigu o domaćinstvu, odgajanje dece i obavljanje kućnih poslova.

  • U brojnim nacijama spol djeteta zadržava značajnu društvenu i kulturnu važnost zahvaljujući ukorijenjenim tradicionalnim rodnim ulogama i očekivanjima. Dok su se mnoge zajednice u 21. stoljeću okrenule prema rodnoj ravnopravnosti, određene regije svijeta i dalje pokazuju predrasude ili sklonosti prema jednom spolu, obično favorizirajući mušku djecu, pod utjecajem kulturnih, ekonomskih ili nasljednih čimbenika.

Takve preferencije mogu značajno utjecati na obiteljsku dinamiku, društvena očekivanja i odluke u vezi s rađanjem djece. U odgovoru, ispričala je Demirović, doktor je, po vlastitoj želji, kontaktirao njenog supruga, tražio broj telefona i od srca mu čestitao uz riječi: “Čestitamo, dobili ste sina!” Obuzet radošću, čovjek je požurio pozdraviti svoje novorođenče. U međuvremenu su se dogodila dodatna rođenja, od kojih je jedno rezultiralo djetetom s deformitetima i nerazvijenošću.

  • Liječnik je pratio muža da posjeti ovo dijete. Dok je ljuljao dojenče i procjenjivao njegovo stanje, preplavio ga je val tjeskobe, brige i razočaranja. Nakon toga, liječnik mu je stavio ruku na rame i naredio: “Spusti tu bebu”, prije nego što je pokazao svoju kćer i rekao: “Ovo je tvoje dijete.” Ovo mu je otkriće pružilo potrebno ohrabrenje; zagrlio je svoju kćer i nježno zgrabio ruku svoje žene dok su se vraćali kući.

Muhamed je na kraju potvrdio da konačna odluka leži na Bogu; ipak, postoje slučajevi u kojima jedno žensko dijete može dati veće prednosti roditelju od troje ili petero muške djece. Naglasak nije na spolu djeteta; nego se usredotočuje na djetetovu sreću, produktivnost i doprinos zajednici.

  • Navedite dodatni tekst koji želite da ponovno izradim. Kopriva (Urtica dioica) je biljka koja se često susreće u prirodnim staništima, a poznata je po svojim jedinstvenim svojstvima i upotrebi. Ključne informacije o koprivi uključuju njezino podrijetlo i fizički izgled: ova je vrsta rasprostranjena po cijelom svijetu, uglavnom u umjerenim regijama. Kao višegodišnja biljka može doseći visinu i do jednog metra.

Listovi ove biljke su u obliku srca i ukrašeni sitnim dlačicama koje sadrže iritirajuće tvari, što dovodi do osjećaja peckanja pri dodiru. Što se tiče zdravstvenih dobrobiti, kopriva obiluje vitaminima, posebice vitaminima C i K, a također osigurava esencijalne minerale poput željeza i kalcija, osim što je izvor antioksidansa. U tradicionalnoj medicini kopriva se koristi zbog svojih navodnih zdravstvenih prednosti, koje uključuju čišćenje organizma, jer mnogi pojedinci tvrde da olakšava detoksikaciju.

  • Osim toga, njegov značajan sadržaj vitamina može poboljšati funkcionalnost imunološkog sustava. Supstanca ima protuupalna svojstva, što joj omogućuje ublažavanje simptoma povezanih s alergijama i upalnim stanjima. Kopriva se može koristiti u više oblika, uključujući čaj; sušena kopriva često se koristi za pripremu čaja koji istovremeno njeguje i revitalizira. Primjena u kulinarstvu: Nježni listovi koprive mogu se dodati u juhe, variva ili piree.

Kako biste ublažili iritaciju, preporuča se blanširati ih prije kuhanja. Dodaci prehrani: dostupni su različiti dodaci prehrani koji uključuju ekstrakt koprive. Kulturna važnost: U brojnim kulturama kopriva se smatra značajnom biljkom i kroz povijest se koristila u tekstilnoj industriji za proizvodnju konoplje.

  • U različitim tradicijama, smatra se da ova biljka ima zaštitna svojstva. Zaključno, kopriva, koja se obično smatra gnjavažom, biljka je koja pruža brojne zdravstvene prednosti i kulinarske mogućnosti. Njegova uporaba u medicini i prehrani naglašava njegovu intrinzičnu svestranost i važnost unutar prirodnog carstva.