Danas va donosimo orginalni recept baš onako kakao ga Turci prave.Burek od prhkog tijesta sa mljevenim mesom po receptu turskih pekara! Evo kako pripremiti ukusan cik borek
- Sastojci za tijesto: 2,5 šalice brašna 1 žlica octa (da tijesto bude fleksibilnije) 1 šalica vode (dodajte još ako je potrebno) soli po ukusu Brašno za razvijanje za nadjev: 250 g mljevenog mesa 1 glavica luka (naribana ili sitno nasjeckana) sol i papar po ukusu 1/2 šalice vode ulje za prženje
U turskoj kuhinji pod pojmom borek (kod nas burek) podrazumijevaju se sva jela napravljena od više slojeva tijesta, punjena raznim nadjevima. Jedan od najčešće pripremanih je chig borek, tijesto punjeno neprženim mljevenim mesom, otkud i naziv. Međutim, ovo tijesto se može pržiti i bez nadjeva jer je prhko i ukusno, piše Lepa & Sretna.
- Tijesto: U dublju zdjelu sipati brašno, u sredini napraviti udubinu u koju sipati sol, ocat i vodu. Rukama mijesiti uz postupno dodavanje brasna sa strana pa tijesto prebaciti na dasku i mijesiti dok vam se ne prestane lijepiti za ruke i podlogu (da bude mekano kao resica) i ostaviti da odstoji oko 45 min. .
Zatim tijesto podijeliti na kuglice (kao velike orahe) i jednu po jednu razvaljati na pobrašnjenoj dasci u okrugli oblik. Pola tijesta premažite žlicom nadjeva, ali pazite da ostavite oko 1 cm do ruba, preklopite i spojite krajeve rukama ili vilicom. Otresti višak brašna i odmah pržiti u dubokoj masnoći da porumene s obje strane.
- Borek izvadite na papirni ubrus i poslužite topao uz jogurt ili kiselo mlijeko. Posebno pripazite da se nadjeveno tijesto odmah prži jer se može previše opustiti i izgubiti i oblik i okus. Pogledajte video i otkrijte detaljan postupak pripreme cik boreka!
BONUS TEKST
Prema tradiciji i običajima koji vuku svoje korijene još iz davnih vremena, gotovo svaki posjet gostima podrazumijeva da se domaćinima ukaže mali znak pažnje – uglavnom u obliku kave. U današnje vrijeme slava je postala pravi praznik. Domaćini se trude svojim gostima pružiti što bolju atmosferu, a neizostavan dio je i kava dobrodošlice. I to je zaostavština koja se prenosi s koljena na koljeno – nekada se na slavljima širom Srbije služila samo kafa sa kockom šećera, domaće slatko ili ratluk.
- Od tada do danas kafa je simbol druženja i jedinstveni ritual koji je posebno karakterističan za srpski prostor. Ni Talijani nemaju toliko razvijenu društvenu normu da dugo piju kavu u društvu, uz koju poslasticu koja se nađe u kući. Kava je bila i ostala način povezivanja, piće prijateljstva uz koje se stvaraju neka nova sjećanja, koje okuplja najbliže na jednom mjestu. A praznici su vjerojatno najbolja prilika za to.
Može li srpska slava bez kafe kao glavnog jela? Pokušajte zamisliti, nama se čini malo neobično, a vama? Okrenuti šalicu kave naopako, nakon što ju popijete, kako biste duhovito iščitali nečiju sudbinu, postupak je nemoguć, ako je u toj šalici bio, primjerice, čaj. Dok je u mnogim svjetskim kulturama čaj glavno piće, u našoj ga se kulturi uglavnom povezuje s liječenjem bolesti, dok je šalica kave simbol razgovora i uživanja s prijateljima i obitelji. Ali i to se polako mijenja.
- U svijetu već neko vrijeme postoji trend mijenjanja navika ispijanja kave koji je u stalnom porastu, što dodatno povećava potrošnju kave te utječe na njezinu dostupnost i cijenu. Najgora hrana za crijeva: Vjerojatno jedete barem jednu svaki dan i time uništavate svoje zdravlje Scena je sljedeća: krenuli ste u shopping za proslavu s neizbježnim popisom, posegnuli za omiljenom kavom da poslužite goste, ali primijetite da cijena nije ista i police nisu opskrbljene kao inače.
U ponudi možete pogledati neke jeftinije varijante i pogledati na pakiranju u čemu je razlika. Uglavnom su to kave slabijeg intenziteta i okusa koje često sadrže zamjene, stoga uvijek obratite pozornost na ono što piše na pakiranju. Deklaraciju s takvom oznakom može nositi samo proizvod koji sadrži 100% kavu. Razlozi poskupljenja su brojni i ne tiču se samo prigoda za slavlja.
- Globalno zatopljenje i klimatske promjene značajno su smanjile prinose kave u Vijetnamu, najvećem proizvođaču robuste, kao i u Brazilu, južnoameričkoj zemlji poznatoj po zrnu arabice. Kako se smanjivao prinos kave, tako je padala i ponuda, a rasla potražnja i cijena. Njihov put do srpskog domaćinstva, dug i do 10.000 kilometara, dodatno otežavaju geopolitički sukobi, ali i napadi Hutu gusara na Crvenom moru.
Dostava iz Brazila u posljednje vrijeme postaje sve zahtjevnija. Kafa je bila i ostala najcenjenije i najomiljenije piće u Srbiji. A kada nakon slavljeničkog obroka i pića dođe vrijeme da svojim gostima poslužite kavu, možda vam opet na pamet padne cijena kave – za to slobodno okrivite pirate. U međuvremenu, ako želite alternativu, možete im ponuditi čaj na engleski, što će nedvojbeno biti jasan znak da je slavlju došao kraj.
