Japan se često spominje kao zemlja sa izuzetno zdravim stanovništvom, prema podacima sa web stranice “World Population Review”. Ova zemlja ima stopu pretilosti od samo 4,5%, što je čini jednom od zemalja s najnižom stopom pretilosti među razvijenim državama.
- Nasuprot tome, svaki peti pojedinac u Srbiji ima prekomjernu tjelesnu težinu, a svaki treći se približava pretilosti. To postavlja pitanje: koje različite prakse doprinose japanskom pristupu zdravlju? Životni stil i navike Japanaca igraju presudnu ulogu u održavanju vitke građe. Novinar Kaki Okumura pojasnio je da to nije samo pitanje discipline, već rezultat izravnih, svakodnevnih izbora koje stanovništvo uključuje u svoje rutine.
Značajna razlika leži u razini tjelesne aktivnosti među japanskim stanovništvom. Prema istraživanju koje je 2019. godine provelo Ministarstvo zdravstva Japana, muškarci u prosjeku naprave oko 7000 koraka dnevno, dok žene u prosjeku naprave nešto manje od 6000 koraka dnevno. Kao odgovor na prethodno povećanu stopu moždanog udara, grad Nagano je razvio opsežnu mrežu pješačkih staza, što je rezultiralo značajnim poboljšanjem zdravlja njegovih stanovnika.
- Kao rezultat toga, Japan se trenutno može pohvaliti jednim od najviših očekivanih životnih vijeka na svijetu, od 85 godina. Hranu konzumiraju umjereno. Iako suvremena japanska prehrana nije izuzeta od utjecaja brze hrane, umjerenost ostaje ključna. Veličine porcija općenito su manje u usporedbi s onima u zapadnim zemljama, a obroci su dobro uravnoteženi.
Umjesto da uživaju u prevelikim količinama, Japanci se obično odlučuju za manje porcije koje obiluju povrćem i hranjivim ugljikohidratima, kao što su rezanci puni povrća. Ovaj pristup im omogućuje da uživaju u jelima koja preferiraju bez nametanja strogih ograničenja. 3. Čine proces kuhanja jednostavnijim. U Japanu je bit kuhanja u jednostavnosti. Umjesto da se odluče za složena jela, Japanci često preferiraju brze tehnike pripreme, kao što je korištenje mikrovalne pećnice za kuhanje povrća.
- Ovaj pristup im omogućuje uživanje u hranjivom obroku uz minimalan napor, čime se olakšava održavanje zdravih navika čak i usred njihovog užurbanog načina života. 4. Tjelesna aktivnost je izvor sreće. U Japanu se bavljenje tjelesnom aktivnošću ne smatra dužnošću, već izvorom užitka.
Svake godine škole organiziraju “Sportski dan”, tijekom kojeg svi učenici sudjeluju u raznim aktivnostima, uključujući atletiku i potezanje konopa. Ova tradicija kod djece potiče strast za kretanjem, dok odrasli obično biraju ono što im donosi zadovoljstvo. 5. Kvaliteta hrane je važnija od količine. U Japanu se koncept kulinarske dekadencije veže uz kvalitetu, a ne kvantitetu obroka. Umjesto da se odluče za velike porcije, Japanci radije konzumiraju visokokvalitetnu hranu koja je često sezonska i lokalnog porijekla, čime hrane svoje tijelo na zdrav način.
