Stari Slaveni vjerovali su da ove biljke znače nesreću i da se nikako ne smiju uzgajati u vrtu. Kršćanstvo je, pišu Novosti, pomoglo u održavanju raznih religijskih vjerovanja u vezi s biljkama, uključujući i ideju da hrastova stabla trebaju ostati neposječena i da se tijekom Božića grana treba unijeti u kuću. Na krovu nastambe nalazi se čuvarkuća ili perunika koja služi kao zaštita od groma.

  • Izbjegava se sadnja bagrema u blizini kuće zbog njegovog drevnog naziva nerod. Osim toga, ne preporučuje se cijepljenje bagrema. Kada se stablo ukloni zbog sušenja ili njegovo korijenje prijeti temeljima kuće, možda je pravi trenutak da redizajnirate dvorište i date prednost biljkama koje su naši preci cijenili. Orah u dvorištu povezuje se s nesrećom i smrću.

Osim toga, nepovoljno je imati stablo oraha u blizini kuće, kako zbog žila koje sadrži, tako i zbog sjene koju baca na dom. Sjedenje u sjeni oraha nije preporučljivo. U vrtu rastu orasi i dudovi, ali su na ovom mjestu stradali svi ukućani. Započnite sadnjom drveća i grmlja, a zatim cvjetnica. Najljepši ukras koji dvorište može imati je hrast, zahvaljujući svojoj gracioznoj razgranatoj krošnji koja pruža “gustu” hladovinu.

  • Ovo sveto drvo raste u blizini vode i služi kao simbol dugotrajnog života. Za Slavene je lipa imala sveto značenje zbog svojih ljekovitih cvjetova. Ova stabla također nude izvrsnu hranu za pčele, a medovina je služila kao primarni izvor slatkoće među slavenskim narodima. Osim toga, poznato je da lipov ugljen pročišćava vodu. Ipak, lipa je smještena u blizini, uz sofu, a ne iznad nje.

Uz vrbicu se veže i vrijeme kada su se djeca koja su se loše ponašala nazivala “mirkom”, a na Staru godinu, Lazarevu subotu i na Cveti udarali su ih vrbovim grančicama i govorili im “rasti kao vrba”. Osim toga, kora vrbe ima ljekovita svojstva za liječenje prehlade. Glog služi kao lijek za srčane tegobe i predstavlja najjaču obranu od vampira i demona.

  • Ovaj izdržljivi, listopadni grm može se naći u bijelim, crnim ili crvenim varijantama, sa zrelim bobicama koje se beru za upotrebu u džemovima, čajevima i sokovima. Pogodna je za oblikovanje u živicu, a prilikom sadnje obavezno je u jamu unijeti vapno. U proljeće drijen najprije procvjeta, a do jeseni daje zrele plodove.

Za Đurđevdan se domovi kite drijenom jer predstavlja zdravlje, a na Sveta tri kralja djeca dobivaju za jelo cvijet drijena za koji se vjeruje da povećava njihovu otpornost na bolesti. Jabuke su omiljeno voće koje se često ne jede prije Petrova dana, a igraju značajnu ulogu u svadbenoj tradiciji.

  • U Srbiji je praksa kalemljenja jabuka od davnina, a onima koji se suzdrže od ove tehnike zabranjena je njihova berba. Domaća sorta petrovača ima robusno, zaobljeno deblo, a plod joj dozrijeva u srpnju. Cena sadnica je 200 dinara. Na svom imanju Srbi su uzgajali šljive i od tada se održala sorta zegača, poznata po izuzetnoj kvaliteti u sušenju. Kožica ove sorte šljive bogata je najfinijim eteričnim uljima.