Kroz višedecenijski radni staž ljudi se susreću sa najrazličitijim situacijama i ljudima. Tako je jedna žena koja je 35 godina svog života provela radeći kao čistačica, odlučila da posljednji dan prije odlaska u penziju svojoj šefici otvoreno kaže da bi trebalo da se prema svojim zaposlenima odnosi sa više poštovanja. Ovim gestom, žena koja je odlučila da ostane anonimna zadivila je britansku javnost pošto je njeno pismo dospjelo u medije. Pismo je ubrzo postalo viralni hit na društvenim mrežama.
“Pozdrav moje dame, sutra će biti moj zadnji radni dan. Pripremila sam materijale za čišćenje za koleginicu koja će me zamijeniti. Odlazim nakon što ste se, šefice, odnosili agresivno i okrutno prema meni. To je samo odraz vašeg karaktera. Želim da zapamtite sljedeće: U svijetu u kojem možete biti bilo ko, budite pristojni”, stoji u pismu, koje prenosi Mirror.
Pismo je podijelila njena kćerka uz poruku:
“Zbog ovoga volim svoju majku. Radila je kao čistačica 35 godina i danas je odlučila da stane na kraj groznom poslodavcu i da svima pokaže kakva je. Uživaj u penziji”
Više od 135 hiljada ljudi lajkovalo je njenu objavu, a mnogi su podijelili i svoja slična iskustva. “Bravo za nju! Moj tata je 30 godina radio kao domar u školi i trpio poniženja od drugih kolega”, napisala je jedna žena. “Odgajana sam u porodici u kojoj su me učili da je svaki posao vrijedan poštovanja. Bio neko čistač ili vlasnik nekog preduzeća, svejedno, svi su oni podjednako vrijedni i zaslužuju da budu tretirani s poštovanjem. Bravo za tvoju mamu”, komentarisala je druga žena.
BONUS TEKST
Da li ste znali da drveće komunicira međusobno kroz podzemne mreže? Ovo nevjerovatno otkriće poznato je kao “Wood Wide Web” – po analogiji s internetom, ali umjesto kablova, koristi gljivične niti. Ova podzemna mreža koju formiraju mikorizne gljive omogućava drveću i biljkama da međusobno dijele resurse poput vode, ugljika, azota i drugih hranljivih materija.
Mikorizne gljive formiraju simbiotski odnos s korijenjem drveća. Kroz ovaj proces, gljive preuzimaju šećere i ugljik koje stablo proizvodi fotosintezom, a zauzvrat stablo dobija vodu i minerale koje gljive izvlače iz tla. No, tu stvari postaju još zanimljivije – kroz ovu mrežu, starija, veća stabla, koja se često nazivaju “majka stabla”, mogu prenositi hranljive materije na mlađe ili slabije biljke, pomažući im da prežive.
- Ova komunikacija nije ograničena samo na razmjenu resursa. Naučnici su otkrili da kada jedno drvo biva napadnuto od strane insekata ili patogena, ono može poslati hemijske signale kroz ovu mrežu kako bi upozorilo susjedna stabla na opasnost. Na taj način, zdrava stabla unaprijed mogu ojačati svoje obrambene mehanizme i pripremiti se za potencijalnu prijetnju.
Zanimljivo je da su istraživanja pokazala da stabla iste vrste više pomažu jedni drugima nego stabla različitih vrsta, što ukazuje na postojanje vrste “porodične solidarnosti” među biljkama.Na taj način, zdrava stabla unaprijed mogu ojačati svoje obrambene mehanizme i pripremiti se za potencijalnu prijetnju.
Ovo otkriće transformira način na koji razumijemo prirodu i šume. One nisu samo skupovi pojedinačnih stabala, već su povezana zajednica koja djeluje u harmoniji, komunicira i dijeli resurse na način koji podsjeća na društvene sisteme kod ljudi.
