Insekti u domu često izazivaju nelagodu, a mnogi ljudi se instinktivno trude da ih se reše čim ih primete. Ipak, nije svaki insekt štetan ili “nepoželjan gost”. Postoje takozvane “dobre” bube, poput stonoga, koje zapravo pomažu u održavanju higijene vašeg doma i suzbijanju drugih, manje poželjnih insekata.
Stonoge su izuzetno korisne jer se hrane brojnim vrstama insekata koje nikako ne želimo u svom domu. Njihova omiljena hrana uključuje bubašvabe, termite, paukove i druge insekte koji mogu izazvati štetu ili nelagodu. Stonoge su prirodni predatori i često love na vlažnim mestima u kući, poput podruma ili kupatila, gde i najčešće nailazimo na druge štetne bube.
- Ono što ih čini posebnim lovcima jeste njihova brzina i sposobnost da efikasno love plen. Stonoge se kreću izuzetno brzo, a njihove prve dve nožice su preobražene u kandže koje ubrizgavaju otrov u plen.
Iako se ovo može činiti zastrašujućim, nema razloga za brigu – njihov otrov je smrtonosan samo za druge insekte, dok ljudima ne mogu naneti ozbiljnu štetu. Zbog njihovog brzog metabolizma, stonoge su stalno u pokretu i uvek u potrazi za sledećim obrokom, što znači da kontinuirano uništavaju štetne insekte u vašem domu.
Ako i pored toga ne želite da ih imate kao stalne “cimere”, najbolji način da ih se rešite jeste da ih nežno uhvatite u teglu i iznesete napolje. Umesto da ih ubijate, ovakvim pristupom ćete sačuvati njihovu korisnu funkciju, ali ih ipak ukloniti iz svog životnog prostora. Da biste sprečili njihov povratak, važno je popuniti sve moguće ulazne tačke – rupe u zidovima, pukotine i slabe tačke oko prozora i vrata, jer upravo kroz te otvore stonoge pronalaze put do vašeg doma.
- Razumevanje koje bube su korisne, a koje su štetne, može značajno promeniti naš pristup borbi protiv insekata. Stonoge su sjajan primer insekata koji, iako izgledom neprivlačne, zapravo igraju ključnu ulogu u održavanju ekosistema u vašem domu. Uzimajući ovo u obzir, sledeći put kada ugledate stonogu, setite se da je ona zapravo vaš saveznik u borbi protiv buba koje zaista želite da izbegnete.
BONUS TEKST
Svi sanjamo, ali koliko zaista znamo o tom fascinantnom fenomenu? Snovi su jedinstveno iskustvo koje svi doživljavamo, bez obzira na to koliko ih se sjećamo. Jedna od najzanimljivijih činjenica je da prosječna osoba sanja oko dva sata svake noći, a većina tih snova događa se tijekom REM faze sna, kada je mozak najaktivniji. Iako može izgledati kao da snovi traju duže, većina njih traje samo nekoliko minuta.
Također, jedna od najneobičnijih činjenica je da 12% ljudi sanja isključivo crno-bijele snove. Prije nego što su televizori postali šire dostupni u boji, taj je postotak bio čak i veći! Zanimljivo je i to da mnogi naši snovi odražavaju ono što doživljavamo u stvarnom životu – stres, želje, strahovi, pa čak i svakodnevni događaji. Naš mozak često koristi snove da bi obradio emocije i riješio probleme.
Još jedna intrigantna činjenica je da u snovima ne vidimo lica stranaca. Svaka osoba koju vidimo u snu zapravo je netko koga smo barem jednom vidjeli, čak i ako toga nismo svjesni. Mozak je izvanredno sposoban stvoriti slike iz naše podsvijesti, pa lica koja se pojavljuju u snovima često dolaze iz davnih sjećanja.
Snovi su također vezani uz našu kreativnost. Mnogi umjetnici, pisci i znanstvenici tvrde da su dobili inspiraciju iz snova. Neki od poznatih primjera su Paul McCartney, koji je dobio melodiju za pjesmu „Yesterday“ iz sna, te Dimitrij Mendelejev, koji je tablicu periodnog sustava vidio u snu. Snovi su, dakle, puno više od pukog noćnog iskustva – mogu biti vrata prema dubljem razumijevanju i inspiraciji.
