Bora Đorđević, poznatiji kao Bora Čorba, preminuo je danas, 4. septembra, u 72. godini života. Bora je bio hospitalizovan u Ljubljani zbog ozbiljnih problema sa plućima, koji su na kraju doveli do njegove smrti. Tokom svog boravka u bolnici, uz njega je do poslednjeg dana bila njegova treća supruga, Dubravka, koja mu je bila velika podrška u životu.

  • Ova ljubavna priča između Bore i Dubravke počela je kad su se upoznali, a ljubav je procvetala uprkos velikoj razlici u godinama – Dubravka je bila 28 godina mlađa od njega. Zbog nje se Bora preselio u Ljubljanu, gdje su zajedno živjeli, a venčali su se 2016. godine na prelepom grčkom ostrvu Santorini.

Njihova ljubav bila je toliko jaka da je Bora čak istetovirao njen lik na svojoj ruci, kao poseban znak posvećenosti. Takođe, posvetio joj je čitav album pod nazivom “Da tebe nije”, što govori o dubini emocija koje je osećao prema njoj.

Bora je više puta isticao da mu je Dubravka vratila veru u ljubav i pomogla mu da unese pozitivne promjene u svoj život. Ona je, kako je sam rekao, učinila da njegov život postane kvalitetniji i srećniji. Iako su oboje bili javne ličnosti, trudili su se da sačuvaju svoju privatnost.

Dubravka nije volela da se pojavljuje u medijima, a čak ju je Bora morao dugo nagovarati da dozvoli da njene fotografije budu objavljene u njegovoj knjizi.

Njihova ljubav je bila dokaz da nikad nije kasno da čovek pronađe pravu ljubav, a Bora je često naglašavao da je sa Dubravkom spoznao sve čari te iskrene i duboke veze.

BONUS TEKST

Da li ste znali da je Sjeverna Koreja jedina zemlja na svijetu koja koristi vlastitu vremensku zonu? Ova zanimljivost potiče iz 2015. godine, kada je sjevernokorejski režim odlučio da se distancira od kolonijalne prošlosti i stvori simboličan korak ka očuvanju nacionalnog identiteta. Tada je uspostavljena “Pjongjangova vremenska zona”, koja je postavljena na UTC+8:30, odnosno pola sata ispred standardne korejske vremenske zone koju koristi Južna Koreja i većina okolnih zemalja.

Sjeverna Koreja je ovaj potez opravdala time da je to povratak vremenskoj zoni koju su koristili prije nego što su postali japanska kolonija 1910. godine. Tokom japanske okupacije, Koreja je bila primorana da koristi japansko standardno vrijeme. Na ovaj način, promjena vremenske zone je bila snažan politički i simbolički akt u cilju vraćanja suvereniteta.

Međutim, ova vremenska zona nije dugo trajala. Već 2018. godine, u sklopu pomirenja sa Južnom Korejom i u duhu razgovora između lidera dvije zemlje, Sjeverna Koreja je odlučila da se vrati na standardno korejsko vrijeme (UTC+9). To je bio jedan od koraka ka smanjenju tenzija i postizanju boljih odnosa između dve zemlje, ali je takođe bio simboličan čin dobre volje u kontekstu međunarodnih pregovora.

Ono što ovu vremensku zonu čini zanimljivom nije samo njena kratkotrajnost već i činjenica da je postala simbol političke poruke i otpora, ali i fleksibilnosti u međunarodnim odnosima. Na primjeru Sjeverne Koreje, možemo vidjeti koliko moćna i značajna mogu biti čak i mala, naizgled tehnička pitanja, poput određivanja vremena.

Ovo pokazuje da iako se vremenske zone uglavnom smatraju tehničkim detaljima, one mogu imati dublje političke i kulturne konotacije. Vremenska zona Sjeverne Koreje je, makar nakratko, postala simbol suvereniteta, nezavisnosti i političke volje jednog naroda.