Zbog demencije provela je nekoliko godina u bolnici jer se nije mogla brinuti sama za sebe. Riječ je o ranoj fazi demencije, koja nije samo zaboravnost: Rada Đuričin godinama se borila s ovom bolešću. Poznata glumica, značajna ličnost srpskog kazališta i televizije, preminula je u 91. godini. Glumica se godinama borila s demencijom, ostajući pod stalnom liječničkom skrbi dok je također primala odgovarajući tretman za razne druge zdravstvene probleme.
- Izvor blizak poznatoj glumici za Informer je rekao: “Po Radinom prijemu u bolnicu dobili smo obavijest da boluje od jedne vrste demencije i da joj je potreban stalni nadzor. Donedavno je o njoj brinula njegovateljica, ali kako joj se stanje pogoršavalo , prebačena je u bolnicu, gdje je sada pod stalnim nadzorom medicinskog osoblja. Glumica Vjera Mujović u intervjuu je izrazila duboku zabrinutost za Radu, podijelivši žaljenje i želju da se brzo oporavi; Nažalost, do oporavka nije došlo.
Vjera Mujović,- “Godinama je ležala u bolnici. Iako joj je zdravlje narušeno zbog demencije, nadali smo se da će njezina pozitivna energija pomoći da se oporavi”, navodi Vjera. Prošlo je mnogo godina od njene izjave, a Rada je ostala neizliječena, iako je doživjela duboku starost. Irfan Mensur, glumac koji godinama radi s Radom, jednom joj se obratio s porukom ohrabrenja. – Jedna od mojih omiljenih glumica i kolegica je Rada.
- Glumila je u nekoliko predstava koje sam režirao, među kojima je i “Primadone”, uz Tanju Bošković. Rada je imala duboku naklonost prema toj predstavi, a posljednji put ju je izvela prije tri mjeseca u Crnoj Gori. Ubrzo nakon toga mi je izrazila nelagodu u vezi sa svojim zdravljem – kaže Mensur, koji o Radinim zdravstvenim problemima nije želio govoriti. Rada Đuričin diplomirala je na dva fakulteta: književnosti i glumačkoj akademiji. Studij na FDU završila je uz kolege Nikolu Simića, Ružicu Sokić i Velimira Batu Živojinovića.
Među njezinim priznanjima dobila je nagradu Zlatni puran za životno djelo. U svojoj bogatoj karijeri pojavila se u raznim filmovima i televizijskim serijama, kao što su “Selo gori, a baba se češlja”, “Tajne vinove loze”, “Miris kiše na Balkanu” “Vojna akademija” i još mnogo toga. Je li gubitak pamćenja početni pokazatelj demencije? Gubitak pamćenja nije početni pokazatelj bolesti, a ako ne eskalira unutar najmanje šest mjeseci i ne ometa profesionalne i svakodnevne aktivnosti, vjerojatno se ne radi o nastanku demencije.
- Ako zaboravnost eskalira i rezultira problemima, neophodno je proći liječničku procjenu. Demencija može započeti promjenama u ponašanju koje su neuobičajene za pojedinca i postaju očite onima oko njih. Ponekad problemi s govorom, koordinacijom, kontrolom pokreta, pažnjom, kognicijom i drugim moždanim funkcijama mogu biti početni simptomi koji se javljaju.
Procjena uključuje neurološku i psihijatrijsku procjenu, neuropsihološku procjenu, relevantne laboratorijske pretrage krvi, skeniranje mozga ili magnetsku rezonanciju, zajedno sa svim drugim potrebnim analizama. Identificiranje vrste demencije ključno je jer diktira specifično liječenje koje je potrebno primijeniti. Koji čimbenici doprinose razvoju demencije?
- Demencija može proizaći iz brojnih poremećaja mozga kao i stanja koja utječu na druge organe i tkiva – ukupno oko 150 – koja uzrokuju degeneraciju živčanih stanica (neurona). Budući da se te stanice rijetko obnavljaju, većina ovih bolesti dovodi do progresivnog pada u tri ključna područja povezana s demencijom: spoznaja, ponašanje i svakodnevne životne aktivnosti. Alzheimerova bolest i vaskularna demencija dva su najčešća tipa demencije.
