Moja pokojna baka je na samrtnoj postelji izgovorila samo jednu riječ: “ormar”. Protumačili smo to kao pokazatelj njezine duboke ljubavi prema njemu i poruku da ga ne treba odbaciti. Upravo to smo i učinili, no ipak je jedna ladica ostala zauvijek zaključana. Dok smo majka i ja sređivale staru kuću u kojoj je živjela moja baka, jučer sam otkrila ključ skriven ispod tepiha.
Ključ te ladice je otkriven i potaknuo je našu kolektivnu znatiželju da je otključamo i otkrijemo njezin sadržaj: baka je godinama marljivo štedjela od svoje mirovine i uspješno skupila 3000 eura. Uz to je bilo i nekoliko čokoladica te ratluk za goste.
Uz ovo je bila poruka u kojoj je stajalo: “Djeco, ovo je moja ušteđevina za teška vremena, ali budući da ste budalasti i očito niste provjerili komodu, ili vaša šogorica tek treba pospremiti moj dom, iskoristite ovo za sebe, kao što ste vi moj pogreb.” Već je riješeno. – Vole te tvoja majka, svekrva i baka. Baba je kraljica…
BONUS TEKST
Stres nastaje kao odgovor na fizičke, mentalne ili emocionalne okolnosti, a kada pritisak postane pretjeran ili dugotrajan, može nas preplaviti i rezultirati zdravstvenim problemima. U tim scenarijima prehrana može i pomoći i omesti našu dobrobit. Razni elementi mogu pridonijeti stresu, uključujući zahtjeve posla, probleme u vezi, financijsku nestabilnost ili čak fizički napor i zdravstvene probleme.
- U takvim okolnostima uloga prehrane je ključna. Kako biste ublažili simptome stresa, nutricionistica Jasna Vujičić predlaže da u prehranu uvrstite sljedeće namirnice: Prehrambene potrebe tijekom razdoblja stresa Hrana bogata vitaminima A, B, C i E. Izvori vitamina A uključuju mrkvu, slatki krumpir, špinat, kelj i crvenu papriku.
Za vitamin B potražite cjelovite žitarice, orašaste plodove, sjemenke, ribu, jaja, mliječne proizvode i zeleno lisnato povrće. Vitamin C se može naći u agrumima kao što su naranče, limuni i grejp, kao i u jagodama, kiviju, paprici i brokuli. Izvori vitamina E uključuju orašaste plodove, sjemenke – osobito sjemenke suncokreta – avokado i hladno prešana biljna ulja.
- U stresnim situacijama preporučljivo je konzumirati hranu bogatu vitaminima A, B, C i E. Flavonoidi Ove antioksidanse možete pronaći u nizu voća i povrća, kao što je bobičasto voće (poput borovnica, malina i jagoda), zeleni i crni čaj, tamna čokolada, umjerene količine crnog vina i agrumi. Magnezij Može se naći u lisnatom povrću (kao što su špinat i kelj), orašastim plodovima (uključujući bademe i kestene), sjemenkama (poput bundeve i suncokreta), kao i cjelovitim žitaricama i mahunarkama.
Selen Brazilski orasi, plodovi mora, cjelovite žitarice, jaja i meso izvori su selena. Vitalne masne kiseline Izvori ovih nutrijenata uključuju maslinovo ulje, ribu bogatu omega-3 masnim kiselinama kao što su losos, skuša i sardine, kao i chia sjemenke, lanene sjemenke i orasi. U svoju prehranu uključite raznovrsno voće, povrće, cjelovite žitarice i nemasne proteine.
- Uz ove preporuke, nutricionistica predlaže izbjegavanje crvenog mesa, bijelog kruha, slatke tjestenine i kolača. Kakve učinke ima dugotrajni stres? Kronične bolesti, oslabljen imunitet i narušeno mentalno zdravlje mogu biti posljedica dugotrajnog stresa koji negativno utječe na cjelokupno zdravlje. Sljedeći simptomi mogu se pojaviti zbog prisutnosti hormona stresa: ubrzani otkucaji srca, plitki udisaji, suhe usne znojenje tresući se Oscilacije u težini, probavni problemi i ponavljajuće infekcije.
plačljivost glavobolja izazove u fokusiranju živci Tipično, razine hormona stresa padaju nakon što stresni događaj završi; međutim, mogu ostati povišeni ako se stres nastavi, ponavlja se ili ako stalno negativno reagirate na svaki stresni scenarij. Istraživanja pokazuju da stres može pridonijeti povišenoj razini krvnog tlaka.
- Studije pokazuju da je 75% bolesti povezano sa stresom, uključujući stanja kao što su hipertenzija, srčani udar, moždani udar, dijabetes, anksiozni poremećaji, sindrom kroničnog umora, sindrom iritabilnog crijeva, pretilost, migrene i respiratorni problemi.
Nutricionistica Jasna Vujičić navodi da stalni stres može ugroziti imunološki sustav, povećavajući vjerojatnost infekcija, raka i autoimunih poremećaja. Napominje da je stres često povezan s pušenjem, prejedanjem i drugim ovisničkim ponašanjima. Foto: Privatna arhiva.