Porodična i bračna savjetnica Tina Fej ističe da određene fraze nikada ne izgovaraju osobe s visokim nivoom emocionalne inteligencije. Emocionalna inteligencija podrazumijeva sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i upravljanja vlastitim emocijama, kao i razumijevanje utjecaja tih emocija na druge ljude. Ova vrsta inteligencije obuhvata empatiju, samosvijest i poštovanje prema drugima. Međutim, mnogi ljudi nisu razvili ovu vještinu, a to se može prepoznati kroz jezik koji koriste.

Jedna od fraza koju emocionalno inteligentni ljudi izbjegavaju je “Smiri se.” Prema Fej, ova rečenica može djelovati omalovažavajuće jer sugerira da nečija osjećanja nisu valjana ili važna. Emocionalno inteligentne osobe shvataju da su emocije prirodan dio ljudskog iskustva i da ih treba priznati i obraditi, a ne potisnuti ili odbaciti.

Takođe, fraze poput “Ti uvijek…” ili “Ti nikad…” mogu biti veoma štetne. Fej objašnjava da korištenje ovih apsolutnih izraza može dovesti do generalizacija koje često nisu potpuno istinite. Ove fraze mogu izazvati osjećaj odbrane kod druge osobe, što može dovesti do eskalacije sukoba umjesto njegovog rješavanja.

  • Izraz “To je samo šala” je još jedna fraza koju emocionalno inteligentni ljudi ne koriste. Ova rečenica se često koristi kao način opravdavanja uvredljivih ili bezosjećajnih komentara. Ako je neko povrijeđen ili uzrujan zbog nečega što je rečeno, odbacivanje njegovih osjećaja kao “samo šale” ne samo da neće popraviti situaciju, već je može dodatno pogoršati.

Na kraju, fraza “Šta god” često signalizira nedostatak poštovanja prema osjećanjima ili mišljenjima druge osobe. Korištenje ove fraze može djelovati kao omalovažavanje i može stvoriti nepotrebne prepreke u komunikaciji. Fej naglašava da su strpljenje i razumijevanje ključni za efikasnu komunikaciju, a ove fraze su u suprotnosti s tim vrijednostima.

Kroz izbjegavanje ovih fraza, emocionalno inteligentne osobe uspješno održavaju kvalitetne odnose i izbjegavaju sukobe koji mogu nastati iz nesporazuma.

BONUS TEKST

Jedna od fascinantnih i malo poznatih činjenica je da ljudski mozak, iako čini samo oko 2% tjelesne težine, koristi otprilike 20% ukupne energije tijela. To znači da, iako je relativno mali organ, mozak troši veliku količinu energije, prvenstveno u obliku glukoze, kako bi funkcionisao na optimalnom nivou.

Mozak je izuzetno složen organ sa milijardama neurona koji su međusobno povezani sinapsama, stvarajući nevjerovatno složene mreže. Ove mreže omogućavaju sve od osnovnih tjelesnih funkcija do složenih kognitivnih procesa poput razmišljanja, sjećanja, donošenja odluka i percepcije svijeta oko nas.

Jedna od najzanimljivijih osobina mozga je njegova neuroplastičnost. Neuroplastičnost je sposobnost mozga da se mijenja i prilagođava tokom života. Ovo znači da mozak može stvarati nove neuronske veze i mijenjati postojeće kao odgovor na nove informacije, iskustva ili čak povrede. Na primjer, ako osoba pretrpi oštećenje dijela mozga koji je odgovoran za određenu funkciju, mozak može „preusmjeriti“ te funkcije na drugi, neoštećeni dio mozga. Ova sposobnost prilagođavanja je ključna za učenje, oporavak od povreda i generalno za prilagođavanje novim situacijama.

Još jedna fascinantna činjenica je da naš mozak tokom noći, dok spavamo, radi naporno na konsolidaciji sjećanja, tj. pretvaranju kratkoročnih sjećanja u dugoročna. Takođe, san omogućava mozgu da se „očisti“ od metaboličkog otpada koji se nakuplja tokom dana, što je ključno za održavanje zdravlja mozga.

Interesantno je da, uprkos svim modernim istraživanjima i tehnologijama, mozak ostaje jedan od najtajanstvenijih organa. Naučnici još uvijek ne razumiju u potpunosti sve njegove funkcije, a posebno kako svijest, emocije i subjektivna iskustva proizlaze iz ove mase neuronskog tkiva. Ovo čini mozak nepresušnim izvorom znanstvenog istraživanja i fascinacije, ostavljajući mnoga pitanja i dalje otvorenim za buduće generacije istraživača.