Muškarci mogu smatrati da neke osobine svojih partnerica nisu cijenjene, no oni često oklijevaju izraziti te osjećaje. Ovo oklijevanje često je srž stvari: nevoljkost da se jasno priopći temeljni problem. Slično tome, kada žene dožive ljutnju, one se suzdržavaju od izravnog izražavanja onoga što je njihov partner učinio, a da je pogrešno. Radije bi da on prizna svoju pogrešku i pokuša je sam ispraviti.

1.Izazov proizlazi iz njihove česte nesvjesnosti o svom ponašanju, što zahtijeva da istaknete njihove pogrešne korake; bez toga mogu ostati nesvjesni okolnosti. Svakako je učinkovitije odmah se uhvatiti u koštac s problemom nego pustiti ih da nagađaju, jer rezultati možda neće biti u skladu s vašim očekivanjima.

2. Dvosmislenost Ono što ih ustrajno muči je partneričina nesigurnost zbog koje neprestano traži nedostatke u sebi. Čak iu trenucima sumnje u sebe, ključno je projicirati dojam samopouzdanja.

3. Nepoštovanje Postoje trenuci kada partneri mogu previdjeti jedno drugo, dajući prednost svemu osim vlastitim potrebama. Istina je da nitko od nas ne cijeni osjećaj zapostavljenosti, a to se odnosi i na njih.

4. Zavist Štetno je kultivirati scenarije ljubomore i percipirati probleme koji zapravo ne postoje. Ako su vaši osjećaji ljubomore neodoljivi i nemate povjerenja u tu osobu, što onda opravdava vašu prisutnost u vezi s njom?

5. Stalno kritiziranje i kontrola Nepraktično je pretpostaviti da će vam vaš partner uvijek biti na raspolaganju. Kontinuirano prigovaranje i ispipavanje samo će ga otjerati. Imajte na umu da vaš partner ne određuje samo vaš identitet. Umjesto da se koncentrirate na vršenje kontrole, pomaknite fokus na svoje interese i osobe koje cijenite.

DODATNI TEKST

Ivana Domljanović, 33-godišnja postdoktorandica na Sveučilištu u Fribourgu, nagrađena je gradskom nagradom za održivu inovaciju jer je osmislila krvni test koji može otkriti rak dojke. Može li jednostavan test krvi uistinu identificirati rak? Ideja se čini gotovo nevjerojatnom. Unatoč tome, Ivana Domljanović, 33-godišnja istraživačica na rubu revolucionarnog napretka koji ima potencijal revolucionarizirati probir raka, aktivno traži značajan napredak.

Ova znanstvenica iz Hrvatske počašćena je nagradom za inovacije grada Fribourga, odajući joj priznanje za godine predanog istraživanja. Nekoliko mjeseci posvetila je usavršavanju svog DNK origami nanosenzora u sveučilišnim laboratorijima. Ovaj inovativni uređaj omogućuje detekciju biomarkera raka dojke hvatanjem mikroRNK testom krvi.

U intervjuu za francuski Blick otkrila je da je proteklih godinu i pol provela validirajući uređaj ispitujući uzorke i zdravih i bolesnih pacijenata. Rezultati su nevjerojatno obećavajući! U nekoliko tjedana, Ivanino revolucionarno otkriće nagrađeno je brojnim priznanjima, uključujući “Nagradu za mladog istraživača” i Nagradu za nanotehnologiju NCCR-a (Nacionalni centar za istraživačku kompetenciju).

Nagrade su dodijeljene tijekom 13. konferencije ISABS (International Society for Applied Biological Sciences) koja je u lipnju održana u Hrvatskoj. U studenom je predstavila svoje istraživanje na Falling Walls Science Summitu u Berlinu, gdje je ponosno predstavljala Švicarsku. Nagrada ove prirode predstavlja značajnu prekretnicu za svaku istraživačku inicijativu.

“Ovo postignuće dalo mi je vjerodostojnost potrebnu za uzdizanje ovog projekta i širenje njegova opsega”, primijetila je. Provođenje ove procjene je jednostavno i ne zahtijeva skupu opremu. Lako ga je izvršiti i potrebno je pratiti njihov napredak kako bi se spriječili zastoji. Glavni cilj je poboljšati liječenje raka na globalnoj razini.

Ivana primjećuje: “Nažalost, velik dio svjetske populacije nema pristup mamografiji za dijagnosticiranje bolesti. Budući da se uređaj temelji na testu krvi, jednostavan je za primjenu i ne zahtijeva skupu opremu. Osim što pomaže u probiru, Ivanin senzor mogao bi omogućiti stručnjacima da učinkovitije prate mogući recidiv tumora kod pacijenata koji su u remisiji.

Znanstvenik je pojasnio da pacijenti imaju opciju uzeti krvnu pretragu umjesto mamografije svakih šest mjeseci, što omogućuje trenutačno liječenje bilo kakvog recidiva prije nego što eskalira u kritičnu situaciju. Rak dojke pogađa 1 od svakih 8 žena, a Institut Curie navodi da se 15 do 20 posto ovih slučajeva može vratiti. Ivana Domljanović istaknula je kako ju je težnja za pomaganjem drugima motivirala od djetinjstva. Ovaj uvjerljivi izvor energije potiče sve njezine profesionalne napore.